Na redovitom polugodišnjem sastanku održanom 22. i 23. listopada u Bratislavi radne inicijative udruga poslodavaca i industrijalaca CEE, koji se održava u kontinuitetu od 2005., sudjelovali su predstavnici udruga iz Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske.

Sudionici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim radom i ocijenili da su dosadašnje teme kao i razmjene stajališta i mišljenja pridonijeli ne samo boljem međusobnom poznavanju već i većoj usklađenosti djelovanja u tijelima EU i prema nacionalnim nositeljima ekonomskih politika. Nazočni su razgovarali o ekonomskom upravljanju i strukturnim reformama u dosadašnjem tijeku ekonomske krize te pozdravili njemački pristup fiskalnoj štednji u odnosu na ekspanzivni francuski pristup. Njemački relativno snažan oporavak u ovoj godini, koji se procjenjuje na povećanje BDP-a za 3%, nakon najvećeg pada u protekloj godini unatrag posljednja tri desetljeća trebao bi stimulativno djelovati na industrijske sektore većine zemalja srednje Europe. Stoga udruge poslodavaca u tim zemljama prema svojim vladama izlaze sa zahtjevima za daljnju konsolidaciju rashodovne strane proračuna te nizom reformi u javnom sektoru. S druge strane udruge poslodavaca žestoko kritiziraju nova financijska te posebno porezna opterećenja poslovnog sektora. Predstavnici udruga poslodavca iz CEE smatraju da je imperativ hitna provedba fiskalnih izlaznih strategija na koordinirani način među zemljama, a sve unutar okvira osnaženog Pakta za stabilnost i rast EU.

Slabosti dosadašnjeg načina upravljanja javnim financijama iskazale su se na dramatičan način u protekloj godini i mjesecima. S toga je nužnost i hitnost popravka Pakta za stabilnost i rast EU od izuzetne važnosti. Predstavnici udruga snažno podupiru novi prijedlog Europske komisije o ekonomskom upravljanju. Predloženi novi instrumenti za efikasniji sustav prevencije krize posvećuju veću pozornost kriterijima duga, konkurentnosti, makroekonomskim neravnotežama i novom mehanizmu odlučivanja (reverse voting). Nova integrirana industrijska politika za Europu također je bila u središtu pozornosti predstavnika poslovnih udruga iz središnje Europe. Nova industrijska politika EU ugrađena je u temelje ekonomske konkurentnosti, koja zajedno sa socijalnom zaštitom i zaštitom okoliša predstavlja tri stupa sadašnjeg mandata EK. Europski poslodavci vjeruju u važnost industrije za budućnost Europe, kao i u globalne izazove za europske industrije. Prioriteti nove industrijske politike su integrirani pristup, inovativnost, integrirano tržište, infrastruktura, internacionalizacija i inicijative na sektorskoj razini. Međutim, iz perspektive industrije zabrinjava razvoj događanja u Europskom parlamentu, u njegovu domicilnom odboru ITRE za industriju. Postoji nekoliko pozitivnih područja kao što su inovacije, sirovine, energije, vještine i sektorske inicijative. Međutim, nedostaje jasan stav u prilog prerađivačkoj industriji i njezinoj središnjoj ulozi za rast zapošljavanja i prosperitet. Nadalje, nedostaje jasan stav o (socijalnoj) tržišnoj ekonomiji kao temelju sadašnjega ekonomskog sustava. Predstavnici udruga poslodavaca mišljenja su da je za prosperitet europske industrije potreban povoljan, stabilan i predvidljiv okvir s ciljevima koji potiču konkurentnost u globalnom kontekstu.