EN DE

Pomoć susjeda nema veze sa zaštitom obrtnika koji rade legalno

Autor: Biserka Ranogajec
24. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Zakon će omogućiti provedbu nadzora u privatnim prostorijama onih koji rade bez papira

Iako u javnosti ima kritika na prijedlog Zakona o sprečavanju i zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti, njime se želi zaštititi ponajprije one koji u obrtništvu posluju legalno. Zakon omogućava provedbu nadzora u privatnim prostorijama onih koji rade bez ikakvih papira kako bi ih se nagnalo da registriraju svoje obrte i trgovačka društva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To su izvjestili nakon zajedničkog sastanka na konferenciji za novinare u četvrtak, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. Uz prijedlog ovog zakona koji je Vlada uputila u saborsku proceduru ministar i predsjednik obrtnika razgovarali su i o nelikvidnosti, strukovnom obrazovanju te zakonu o obrtu koji se tiču 100 tisuća registriranih obrta kod kojih radi oko 115 tisuća zaposlenih. Iako su obojica spomenula kako je nelikvidnost, posebice kratkoročna poboljšana za razliku od dugoročne koja i dalje otežava poslovanje obrtnicima, novinare je najviše zanimao novi zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Sporno je primjerice njegovo provođenje u dijelu koji zabranjuje pomaganje susjedu koji je udaljen više od 500 metara kao i visoke kazne koje se tiču ne samo nelegalnih obrtnika nego i onih koji naručuju i plaćaju njihove usluge.Pomoć susjeda je pomoć, ali svaki rad za koji se uzima novac pa bio on i od susjeda koji živi unitar spornih 500 metara je nelegalan, pokušala su braniti zakon oba sugovornika. Popijač je dodao kako pomoć rodbine i susjeda u vinogradima u vrijeme berbe grožđa nema s time nikakve veze, no ni oni neće dolaze raditi svaki dan besplatno. Zakon je, kazao je Popijač, pandam onom u turizmu koji također zabranjuje nelegalan rad. Osim toga treba vidjeti plaćaju li svi oni koji se oglašavaju poreze kada naplaćuju svoje usluge. Inače su kazne za obrtnike od 10 do 30 tisuća kuna, a za one koji su posao naručili od 3 do 10 tisuća.

Iako u javnosti ima kritika na prijedlog Zakona o sprečavanju i zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti, njime se želi zaštititi ponajprije one koji u obrtništvu posluju legalno. Zakon omogućava provedbu nadzora u privatnim prostorijama onih koji rade bez ikakvih papira kako bi ih se nagnalo da registriraju svoje obrte i trgovačka društva.

To su izvjestili nakon zajedničkog sastanka na konferenciji za novinare u četvrtak, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. Uz prijedlog ovog zakona koji je Vlada uputila u saborsku proceduru ministar i predsjednik obrtnika razgovarali su i o nelikvidnosti, strukovnom obrazovanju te zakonu o obrtu koji se tiču 100 tisuća registriranih obrta kod kojih radi oko 115 tisuća zaposlenih. Iako su obojica spomenula kako je nelikvidnost, posebice kratkoročna poboljšana za razliku od dugoročne koja i dalje otežava poslovanje obrtnicima, novinare je najviše zanimao novi zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Sporno je primjerice njegovo provođenje u dijelu koji zabranjuje pomaganje susjedu koji je udaljen više od 500 metara kao i visoke kazne koje se tiču ne samo nelegalnih obrtnika nego i onih koji naručuju i plaćaju njihove usluge.Pomoć susjeda je pomoć, ali svaki rad za koji se uzima novac pa bio on i od susjeda koji živi unitar spornih 500 metara je nelegalan, pokušala su braniti zakon oba sugovornika. Popijač je dodao kako pomoć rodbine i susjeda u vinogradima u vrijeme berbe grožđa nema s time nikakve veze, no ni oni neće dolaze raditi svaki dan besplatno. Zakon je, kazao je Popijač, pandam onom u turizmu koji također zabranjuje nelegalan rad. Osim toga treba vidjeti plaćaju li svi oni koji se oglašavaju poreze kada naplaćuju svoje usluge. Inače su kazne za obrtnike od 10 do 30 tisuća kuna, a za one koji su posao naručili od 3 do 10 tisuća.

Priznanja

Komora nagradila najbolje
Obrtnička komora Zagreb (OKZ) koja okuplja 15 udruženja obrtnika Grada Zagreba i zagrebačkog prstena, prekjučer je proslavila 16. godišnjicu obnoviteljskog rada. Tom prilikom posebna priznanja su dobili D. Škrlec, J. Rajaković, V. Crkvenac i V. Križek.

Autor: Biserka Ranogajec
24. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close