U Hrvatskoj ima gotovo 180.000 malih i srednjih poduzetnika, od čega je 67.242 mikrotrgovačkih društava, malih 9177, srednjih 1438, zadruga 992 te 96.182 obrta. U ukupnom gospodarstvu Hrvatske taj broj predstavlja udjel od 99,7 posto poduzetnika, 66,3 posto zaposlenih, 50,3 posto u ukupnom prihodu, 55,7 posto u bruto dobiti, te sudjeluje sa 42,1 posto u izvozu i 46 posto u investicijama u dugotrajnu imovinu. U ekonomskoj krizi u kojoj se nalazi država, zajedno s ostatkom svijeta, problemi malog i srednjeg poduzetništva samo su dodatno potencirani, a ostvarenju njihovih ciljeva na putu su se ispriječili i pad potrošnje građana, kao i investicija. Među najvećim problemima u njihovom poslovanju su nelikvidnost koja u recesijskim okolnostima samo raste, a posebno jačaju neplaćanja države, otežan pristup financiranju, opterećenje brojnim neporeznim davanjima, ali i snaženje porezne presije kojoj se onda doskače radom na crno, čime raste siva ekonomija. Svjesni opasnosti koje su se nadvile nad obrtom, malim i srednjim poduzetništvom, koje osim njihovu poslovanju mogu naštetiti i državnom proračunu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva pripremili su Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2010., težak 326 milijuna kuna.

Konkurentnost i inovacije
Državna tajnica u MINGORP-u Tajana Kesić-Šapić pojašnjava kako je riječ o 18 projekata s potporama za malo gospodarstvo, koji uključuju projekte povoljnog financiranja usklađene s Vladinim mjerama za prevladavanje krize u gospodarstvu. Naglasak je stavljen na područje poticanja konkurentnosti i inovacija za koje su predviđeni poticaji u iznosu od 108,5 milijuna kuna, dok su radi poticanja poduzetničke i poslovne klime planirana sredstva za poduzetničke zone i potporne institucije poduzetništva u visini 80,5 milijuna kuna. Državna tajnica najavila je i povoljno financiranje maloga gospodarstva kreditiranjem uz subvencionirane kamate, čemu je namijenjeno 55,5 milijuna kuna. Krediti bi se realizirali na županijskim razinama kao poticaj regionalnom razvoju. U ovoj su godini povećani i poticaji obrtništvu i prelaze 18,7 milijuna kuna, dok je Ministarstvo šest milijuna kuna predvidjelo za obrazovanje u poduzetništvu. Pomoć države u vidu poticaja, prema Operativnom planu, neće zaobići ni poduzetništvo žena, mladih, početnika, osoba s invaliditetom, poduzetništvo u kulturi, a poticat će se i klasteri, zadružno poduzetništvo, obrazovanje u obrtništvu, očuvanje obrta i tradicijski obrti.

Svakodnevne odjave obrta
Pomaka ima, ali ne dovoljno, reći će Mato Topić, čelnik Hrvatske obrtničke komore, iz koje ističu kako kriza najviše pogađa djelatnosti u kojima je velika prisutnost obrta, poput trgovine i građevinarstva. Prema analizi koju je za HOK pripremio zagrebački Ekonomski institut, u godinu dana od prosinca 2008. do prosinca 2009. u obrtu je izgubljeno 26.228 radnih mjesta, a prvo tromjesečje 2010. zabilježit će i više od devet tisuća otkaza u obrtu. U prvom ovogodišnjem mjesecu propalo je 1337 obrtnika. Dramatičnu situaciju u obrtništvu potvrđuju i podaci o broju insolventnih fizičkih osoba, odnosno blokiranih računa obrtnika, upozorava Topić, ističući kako ih danas ima više od 37.000, čije nepodmirene obveze idu iznad pet milijardi kuna. Topić napominje kako je od početka globalne ekonomske krize hrvatsko obrtništvo obilježeno izrazito negativnim trendovima, a prva dva mjeseca ove godine ne daju nadu za optimizam jer su odjave obrta svakodnevne i daleko premašuju broj novoprijavljenih. Kao glavni problem obrtništva, ali i gospodarstva u cjelini, navodi sivu ekonomiju, čiji se pritisak izuzetno jako osjeća u obrtništvu. Unatoč tome, dodaje Topić, nijedna Vlada do sada nije donijela zakon o sprečavanju rada na crno pa bismo zbog takvog izostanka političke volje mogli čak i reći da Vlada sama potiče sivu ekonomiju. No zato ga je, kaže, pripremio HOK i zajedno s izmjenama Zakona o državnom inspektoratu uputio na raspravu.

Naime, pojašnjava, u obrtništvu je izražena nelojalna konkurencija, odnosno obavljanje obrtničke djelatnosti bez odgovarajuće registracije, a time i podmirivanja obveza kojima podliježe legalno gospodarstvo koje je zbog toga i dodatno opterećeno jer je na njemu teret doprinosa proračunu i za one skrivene u sivoj ekonomiji. Sve se to događa zbog izostanka koordinacije i aktivnosti državnih tijela u suzbijanju sive ekonomije koja prijeti propašću nekih djelatnosti, poručuje Topić, a siva ekonomija i dalje jača jer unatoč zatvaranju obrta vlasnici i dalje nastavljaju obavljanje djelatnosti, ali više nemaju obveza pa se njihov teret prebacuje na one koji legalno rade. Kao drugu veliku omču oko vrata obrtnicima Topić vidi visoke poreze pa apelira da država barem u početnim godinama obrtnicima omogući porezne olakšice. “Porezna relaksacija obrtništva pomogla bi brojnima koji svakodnevno ostaju bez posla da pitanje egzistencije riješe samozapošljavanjem, čime bi se rasteretio proračun, a stanje mirovinskih fondova povećalo. Problem su i parafiskalna davanja, odnosno plaćanje više od 200 različitih nameta koji guše posao”, napominje Topić. Poseban je problem za obrtnike, kaže, financijska nedisciplina jer upravo njih najčešće pogađa neplaćanje. Obrtnici su na kraju lanca u kojem mnoge karike popuste i ne podmire svoje obveze, upozorava, nudeći rješenje u propisivanju obveznih rokova plaćanja. Među boljke ubraja i neadekvatno financiranje obrtništva, pozivajući na hitnu izradu posebnog programa mikrokreditiranja prilagođenog potrebama obrtnika. Topić pozdravlja Vladin plan za gospodarski oporavak kroz osnivanje investicijskih fondova, ali u njima ne vidi šansu ni poseban učinak na obrtništvo. Topić kaže kako je njegova Komora još potkraj 2008. godine, predviđajući moguće posljedice financijske i ekonomske krize koja je tek dolazila, među prvima Vladi poslala svoj paket sa 30 antirecesijskih mjera radi ublažavanja posljedica krize. “Neke od tih prijedloga, poput ublažavanja strogih rješenja o zabrani pušenja, kojima smo očuvali dio radnih mjesta u ugostiteljstvu, ili o radu nedjeljom, kojima je spriječen širi val otpuštanja u trgovini, kao i o pet godina prilagodbe za kabotažu u pregovorima s EU, čime smo bitno pomogli obrtnicima brodarima, Vlada je prihvatila. No kada gledamo sliku u cjelini, sve što je učinjeno do sada nije dovoljno za pozitivnu ocjenu i ne možemo reći da smo zadovoljni”, zaključuje Topić.