Prvo polugodište za porečku hotelsku kuću Plava laguna prošlo je s boljim financijskim rezultatom nego u istom lanjskom razdoblju, i to zahvaljujući povećanju obujma poslovnih aktivnosti, a time i poslovnih prihoda uz blagi porast ukupnih rashoda. Prema podacima iz nekonsolidiranog financijskog izvješća objavljenoga na Zagrebačkoj burzi, istarski je hotelijer u prvom polugodištu 2008. godine zaključio sa 46 posto manjim neto gubitkom nego lani ili s 8,66 milijuna kuna. Za isto razdoblje prošle godine taj je gubitak iznosio 16 milijuna kuna.

Boljim ovogodišnjim rezultatima od lanjskih pridonio je 8 postotni porast noćenja, te povećanje prosječnih neto cijena pansiona i smještaja za 3 posto, uslijed čega su porasli i prihodi od prodaje, za 11 posto, na 118,7 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u strukturi čine 92 posto ukupnih prihoda tvrtke, a ove su godine ti prihodi porasli za 10 posto, dosegnuvši 129,4 milijuna kuna.Istodobno, ukupni su rashodi povećani su za 2 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine, na 135 milijuna kuna. Troškovi osoblja pri tom su smanjeni za 5,4 posto, na 42,5 milijuna kuna, i to, kako pojašnjava uprava, zbog promjene u načinu praćenja troškova. Dok su, naime, u prethodnoj godini troškovi evidentirani po isplaćenim satima, trošak u tekućoj godini čine odrađeni sati. Zbog manje zabilježenih negativnih tečajnih razlika, nadalje, smanjeni su i financijski rashodi, i to za 62 posto, na 567 tisuća kuna. Uprava Plave lagune pojašnjava i da je ostvareni financijski rezultat bolji nego u prvom lanjskom polugodištu, odnosno gubitak prije oporezivanja manji je za 61 posto. Evidentirani porez na dobit međutim veći je od prethodne godine budući da je plaćanje predujmova u 2007. godini započeto po podnošenju godišnje prijave odnosno za travanj, dok su u tekućoj godini uplaćeni predujmovi za sve mjesece. Gubitak nakon umanjenja za evidentirane predujmove poreza na dobit iznosi 8,7 milijuna kuna i manji je 46 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.

U izviješću se navodi i kao osjetljiva problematika neriješenih vlasničkih prava nad nekretninama koje nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala, a na kojima se u zemljišnim knjigama upisala Plava laguna, koju su Republika Hrvatska i Hrvatski fond za privatizaciju tužili i koji protiv Plave lagune vode sudski spor oko utvrđivanja prava vlasništva. Do kraja izvještajnog razdoblja nije bilo novih relevantnih činjenica glede sudskog spora započetog 2006. gdje se porečki hoteljer pojavljuje u svojstvu tuženika i tereti ga se za naknadu štete fizičkoj osobi. Plava laguna poznata je kao jedan od prvih hrvatskih hoteljera koji je krenuo u modernizaciju i ulaganja u turističke kapacitete i ponudu, a ove godine sezonu je dočekala s još jednim obnovljenim hotelom – bivšim Galebom, u čiju je rekonstrukciju uloženo 90 milijuna kuna i koji nakon rekonstrukcije nosi četiri zvjezdice i radi pod novim imenom Laguna Molindrio. Ukupno Plava laguna, u čijoj vlasničkoj strukturi s 82,23 posto dionica prevladava lihtenštajnska tvrtka “Sutivan Investment Anstalt”, inače u vlasništvu Lukšić Grupe, raspolaže sa smještajnim kapacitetima u četrnaest hotela, devet apartmana i četiri autokampa, u kojima je ukupno nešto više od 8 tisuća smještajnih jedinica odnosno preko 22 tisuće kreveta i kamp mjesta. U ovoj godini u kojoj su smještajni kapaciteti nakon renoviranja Galeba nešto smanjeni iz uprave Plave lagune očekuju da će razina ostvarenih noćenja u tom hoteljeru na koncu biti na razini lanjskih 2,4 milijuna.

Na Kvarneru manje turista i više noćenja

Na Kvarneru se u srpnju odmaralo 516.345 turista, koji su ostvarili ukupno 3,57 milijuna noćenja, što je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine 2 posto manje turista i 6 posto više noćenja, podaci su iz Turističke zajednice Primorsko-goranske županije. Domaćih je turista bilo 61.883, što je na razini prošle godine, a stranih je bilo 454.462, što je oko 2 posto manje nego prošle godine. Domaći turisti ostvarili su 11,5 posto noćenja ili 6 posto više u odnosu na prošlu godinu, a strani 88,5 posto noćenja ili 5 posto više. Najviše noćenja tradicionalno je na otoku Krku na kojemu su turisti u srpnju ostvarili 1,16 milijuna noćenja ili 32,4 posto od ukupna broja noćenja. Na otoku Lošinju u srpnju je ostvareno 17,1 posto noćenja turista, na Rabu 16,8 posto, a na crikveničkom području 12,2 posto. Gosti iz Njemačke ostvarili 21,9 posto od ukupnih noćenja u srpnju. Slijede gosti iz Slovenije s 21,2 posto, Austrije s 9,7 posto i Italije s 8,9 posto noćenja. U prvih sedam mjeseci ove godine u Primorsko-goranskoj županiji boravilo je ukupno 1,15 milijuna turista, koji su ostvarili 6,17 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 2 posto manje turista i 3 posto više noćenja.