U HUP-u je 25. listopada održana konferencija za novinare na kojoj je medijima bila predstavljena stručna analiza stranačkih gospodarskih programa Kukuriku koalicije i HDZ-a te njihova usporedbu s HUP-ovim očekivanjima i prijedlozima objedinjenim u dokumentu “Za razvoj Hrvatske 2011.- 2015. – kapital i radna mjesta ruku pod ruku”. Analizu su napravili nezavisni ekonomski stručnjaci Velimir Šonje i Katarina Ott.

U skladu s onim što stoji u HUP-ovu dokumentu, pri ocjeni stranačkih programa analizira se ukupno 47 komponenti – njih 5 odnosi se na ciljeve, 37 na mjere i aktivnosti koje je predložio HUP, a 5 na velike institucionalne reforme. “Naglašavam da mi ne ocjenjujemo programe u cjelini nego isključivo njihovu podudarnost ili nepodudarnost s onim što piše u našem dokumentu. Nas zanima samo gospodarstvo i ono što utječe na gospodarsko okruženje. Ove analize ne treba tumačiti kao ocjene ukupnosti izbornih programa. Postoje brojni elementi izbornih programa koje HUP ne vrednuje. Osim toga, nama nije cilj kritizirati radi kritike, mi ovo radimo kako bismo na konstruktivan način, poticanjem dijaloga, postigli da se ono što nije dobro popravi i unaprijedi na dobrobit ne samo poslodavaca nego svakog hrvatskog građanina. Zbog toga smo i ove analize najprije poslali strankama na uvid jer cilj je dijalog i implementacija najboljih rješenja”, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HUP-a, Ivan Ergović.

Državna poduzeća
Jedan od najboljih dijelova programa Kukuriku koalicije s gledišta HUP-a je zalaganje za borbu protiv neplaćanja. Dobar je i plan fiskalne decentralizacije i reforme teritorijalnog ustroja iako koalicija nema namjeru smanjivati broj općina, ali ideja o okrupnjavanju razvojnih kompetencija i potencijala na razini pet NUTS 2 regija djeluje kao racionalan plan. Jedna od većih kvaliteta “Plana 21” je i iskaz kvantitativnih ciljeva fiskalne konsolidacije: deficita (3% BDP-a za ukupni i 0% za primarni), javnog duga (ispod 60% BDP-a s uključenim jamstvima) i rashoda opće države (smanjenje za 4,5 postotna boda BDP-a). Najlošiji dio “Plana 21” za poslodavce su mjere upravljanja državnim poduzećima. Od 7 mjera koje je HUP predložio za rješavanje problema u tom segmentu, Kukuriku koalicija predviđa samo dvije. Čak polovica, 9 od 18 mjera koje je HUP predložio nedostaje i u segmentu smanjenja poduzetničkih troškova, jačanja konkurentnosti i izvoza. Nadalje, dokument je nedorečen i kada je riječ o najavljenim novim poreznim oblicima koji bi trebali nadoknaditi manje prihode zbog najavljenog smanjenja poreznog opterećenja rada i uvođenja poreznih poticaja za zapošljavanje.

Poduzetnički troškovi
U HDZ-ovom programu HUP je dobrima ocijenio područja mjera jačanja malih i srednjih poduzeća te najavljene institucionalne reforme. Kod mjera jačanja malih i srednjih poduzeća presudnu ulogu za davanje dobre ocjene imala je namjera da se poduzećima s manje od 2,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda omogući plaćanje PDV-a po naplaćenoj realizaciji. Učinak te mjere treba sagledavati i u svjetlu činjenice da HDZ obećava podići prag godišnjega prihoda za ulazak u sustav PDV-a, a najavljuju se i još nedovoljno razrađene olakšice u sustavu poreza na dobit. Institucionalne reforme dobro su ocijenjene zbog najavljene sprege između ICT razvoja i reforme javne uprave te prilično uvjerljive najave pomoći poduzetnicima u korištenju EU fondova.Najlošiji dio HDZ-ova programa za HUP je segment upravljanja javnim poduzećima. Tako, primjerice, od 7 mjera koje je HUP predložio za rješavanje problema u tom gospodarskom segmentu, HDZ predviđa samo jednu. U HUP-u to smatraju zabrinjavajućim jer su se javna odnosno državna poduzeća u proteklim godinama pokazala leglom korupcije, lošeg upravljanja i neefikasnosti, a uvelike su pridonijela i deficitu i zaduživanju države. To znači da se u njima gubi nacionalni kapital i razvojni potencijal. HDZ-ov program loše je ocijenjen i u segmentu smanjenja poduzetničkih troškova, jačanja konkurentnosti i izvoza. U tom području nedostaje čak 8 od 18 mjera koje je predložio HUP. Jedna od većih zamjerki HUP-a HDZ-ovu programu je da mu nedostaju kvantifikacije ciljeva. Nedostaje kvantitativni cilj za javni dug, a osobito za gospodarski rast i zaposlenost, odnosno nezaposlenost. Dvije kvantifikacije – godišnja stopa rasta stranih ulaganja od 50% te prepolovljeni fiskalni deficit u odnosu na BDP do 2013., nisu dovoljne da poprave opći dojam o nedostatku konkretnih ciljeva. Ipak, učestalo pozivanje na financijsku stabilnost i Zakon o fiskalnoj odgovornosti kao i prijedlog na tragu aktualnih europskih rasprava o ustavnom jamstvu za fiskalne limite pokazuju da je HDZ prepoznao nužnost fiskalne konsolidacije kroz smanjivanje udjela rashoda opće države u BDP-u u sljedećem mandatu. Pri tome je HDZ eksplicitan da u tu svrhu neće povećavati porezno opterećenje. Međutim, HDZ ne obećava veće rasterećenje troška rada povrh poticaja za novo zapošljavanje.

Pomažu samo sveobuhvatne reforme

“Iako u oba programa ima dobrih prijedloga, općenito gledano, niti s jednim od njih ne možemo biti zadovoljni. Previše je toga nedorečeno, nerazrađeno ili pak potpuno ispušteno, a mi i dalje naglašavamo da se samo provođenjem cjelokupnog paketa reformi i mjera iz našeg dokumenta može u nadolazećim godinama postići rast od 4 posto, što je minimum da bismo svi skupa osjetili da malo bolje živimo. U tom kontekstu apeliramo na stranke da razmotre naše analize i komentare te program buduće Vlade nadopune i dorade. Smatramo da ovo što je ponuđeno kao predizborni program nije dovoljno dobro ni u jednom slučaju da osigura potreban gospodarski rast”, rekao je predsjednik HUP-a Ergović.