Plan da se Hrvatska do 2019. godine oslobodi od mina ozbiiljno je ugrožen zbog značajnog nedostatka sredstava što bi moglo dovesti do toga da domaći pirotehničari tijekom ljeta prekinu razminiranje. Predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske Igor Vukorepa, najavio je za Poslovni, kako pirotehničari već početkom lipnja namjeravaju ići u prosvjede i blokirati neku od autocesta. “Ugrozit ćemo turističku sezonu, kako bismo se izborili za Hrvatsku bez mina”, poručuje Vukorepa. Ove godine je za razminiranje predviđeno oko 370 milijuna kuna, a do sada je isplaćeno tek 250. “To zapravo znači da imamo posla samo do lipnja”, tvrdi sindikalist .

Očistiti Slavoniju
Mišljenje Hrvatskog centra za razminiranje nešto je optimističnije. “Novca ima do rujna, i to zahvaljujući Hrvatskim šumama koje su izdvojile znatna sredstva”, kaže Zdravko Modrušan, ravnatelj HCR-a. Napominje da pirotehničke tvrtke imaju vrlo dobre rezultate u ovoj godini. “Za razliku od lani do sada je plan prebačen, i negdje smo na 125 posto, ali poslije ovoga termina ne možemo ništa garantirati”, objašnjava ravnatelj i dodaje da je godišnji plan itekako doveden u pitanje. “Hrvatska se Otavskom konvencijom obvezala da će svoj teritorij očistiti od mina. Prvotno je planiran rok do 2009., a onda je to prolongirano do 2019., a jedna smo od 13 zemlja koje su tražile odgodu. Nažalost, već je i taj plan vrlo upitan. Bit će jako loše, ako se usred godine pirotehničari nađu na ulici, jer doći će do urušavanja sistema koji je stvaran godinama”, smatra Željko Kavran, predsjednik HUP – Udruge poslodavaca humanitarnog razminiranja. Dodaje da su domaće tvrtke kapacitete prilagođavale Nacionalnom programu protuminskog djelovanja. Njihov je realni kapacitet, tvrdi, otprilike oko 60 prostornih kilometara godišnje, a prema programu upravo bi sljedećih godina tvrtke trebale raditi punim kapacitetom jer će se tada trebati razminirati i preko 50 km2. Ove godine plan je bio 36 km2, a cijene razminiranja su otprilike deset milijuna kuna za km2. Ako je sada zapelo na “samo” 120 milijuna kuna, pitanje je kako će država osigurati sredstva za naredne tri godine, kada će trebati čak 1,7 milijardi kuna. Kavran pojašnjava da Hrvatska godišnje gubi od 70 do 80 milijuna eura godišnje na poljoprivredi, šumama i lovnom gospodarstvu. “To je najkvalitetnija moguća zemlja, 20 godina nije dirana i idealna je za proizvodnju”, argumentira i pita se kako vlasti misle pokrenuti Slavoniju, ako je prije toga ne razminiraju. Ne treba zaboraviti da je do sada od mina stradalo 1950 osoba.

Certifikat za čišćenje
Predsjednica Zaklade za humanitarno razminiranje, Đurđa Adlešič, iznimno je zadovoljna što se gospodarstvo, usprkos krizi, počelo aktivno uključivati u razminiranje. “Gospodarstvo treba čistu zemlju i moramo taj sektor što više uključiti. Neke tvrtke su već odreagirale, a vodimo pregovore s još kompanija. Vjerujem u pozitivan ishod”, tvrdi Adlešič i dodaje da je jasno da donacije ne mogu pokriti sredstva koja nedostaju. Svaki donator dobije kartu i izabere prostor koji želi očistiti. Potom HCR raspisuje natječaj, te na koncu donator dobije certifikat da je to zemljište očišćeno.

Donacije

Ina 500.000 kuna, a Japan 50.000 eura
Ina je Zakladi za humanitarno razminiranje donirala iznos od 500.000 kuna. Tim će se novcem razminirati zemljište nedaleko od Starih Jankovaca. Pirotehničkom sektoru na ruku ne ide ni recesija koja je glavni razlog pada donacija. I nedavne nepogode u Japanu utjecale su na manje prihode, jer je Japan bio jedan od važnijih donatora. Unatoč katastrofi iz te je zemlje za razminiranje stiglo 50.000 eura.