Tvornica za preradu kože Pellis d.o.o. iz Sesvetskog Kraljevca godinama je na meti ekologa zbog tehnološkog otpada, pa i sada kada ga izvozi u Kinu. Raditi u Sesvetskom Kraljevcu, naime, dosta nije ugodno zbog jakog smrada, no unatoč visokoj tehnologiji koju je uveo vlasnik – talijanska korporacija Gruppo Mastrotto – on je do daljnjega neizbježan. Ipak, najveća mora rukovodstvu kožare bile su obrezgotine wet blua (štavljene kože) koje se, s obzirom na to da je riječ o organskom otpadu, nisu mogle odlagati na deponij. Preko talijanskih partnera uspostavljen je kontakt s kineskim kožarima koji su iznenadili svojim zanimanjem za obrezotine špalta (donji dio kože), kaže direktorica tvrtke Jadranka Katić, pa je uspostavljena poslovna suradnja i uz špalt godine 2005. počeo je izvoz obrezotina. Ta vrsta otpada u nas nikoga ne zanima, objašnjava Jadranka Katić, a Kinezi od toga izrađuju odjeću, obuću, remenje i torbe. Pellis godišnje izveze stotinjak kontejnera i iako zarada nije velika, riješen je problem otpada, a i zaposleno je pet novih radnika koji rade na pripremi izvoza. Jadranka Katić napominje kako u Hrvatskoj nema interesa za reciklažu otpada iz kožarske industrije pa su kožare prisiljene same se brinuti i izvoziti iako moraju plaćati naknadu za zbrinjavanje tehnološkog otpada i zaštitu okoliša Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Razlog je vjerojatno u tomu što je prerada kože u Hrvatskoj gotovo nestala. Među malim brojem kožara koje su opstale i koje dobro posluju je Pellis koji su preuzeli Talijani krajem 1999. Tvrtka ima temeljni kapital od 67,821.000 kuna i sa svojih 120 zaposlenih ostvaruju najveći ukupni prihod u toj djelatnosti na zagrebačkom području, gotovo 333 milijuna kuna na godinu. Pellis cjelokupnu proizvodnju izvozi i koža prerađena u Sesvetskom Kraljevcu koristi se za presvlake sjedala u automobilima, zrakoplovima, namještaju itd. Sve susjedne zemlje zbrinjavanje otpada, kažu u Pellisu, uspješno su riješile, pa tako od mesine (masnog potkožnog tkiva) rade bazu za kozmetičku industriju i proizvodi se ljepilo i bioplin, od kožne špene (strugotine od brušenja kože) proizvodi se gnojivo, aditivi za beton, umjetna koža i potplati, a dlaka služi kao dodatak kompostiranju.

Jedino se dosad nije koristio mulj koji nastaje pročišćavanjem otpadnih voda, ali na temelju istraživanja provedenih u Italiji uskoro bi se mogla očekivati gradnja pogona za njegovu rekuperaciju. Pellis je prošle godine izvoz mesine platio 1,094.748 kuna, za izvoz špene 421.170 kuna, a za zbrinjavanje ostalog otpada kao što su najlon, drvo i komunalni otpad daljnjih 302.492 kune. Istodobno je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaćeno 315.764 kune što je ukupno iznosilo više od dva milijuna kuna. Direktorica Katić napominje kako u tu brojku nije pribrojen trošak zbrinjavanja mulja s uređaja za otpadne vode s obzirom na to da za takvu vrstu otpada još nema rješenje, a za to je zbrinjavanje potrebno dva milijuna kuna. Ovim priča nije završena pa nabraja dalje naknade za zaštitu voda i naknadu za pročišćavanje otpadnih voda. Za zaštitu voda 2005. godine (za prošlu još nisu dobili obračun) platili su 402.274 kune, a za naknadu za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba, Zagrebačkom holdingu, plaćeno je 809.400 kuna što je uračunato u cijenu pitke vode. Jadranka Katić naglašava kako tvornica ima svoj biološki uređaj za otpadne vode te je na njegovo održavanje i rad potrošeno daljnjih 300.000 kuna. Nije to sve, veli, pa kaže da mora spomenuti kako su još komunalnu naknadu platili 261.112 kuna, HGK je dobio lani 92.609 kuna i Hrvatske šume 231.449 kuna. “Vjerojatno sam nešto zaboravila napomenuti jer još plaćamo takse za uvoz sirove soljene kože te trošak veterinara koji je nedavno drastično povećan”, zaključila je Katić.

Zemlje uvoznici

Prema posljednjim podacima kojim raspolaže Agencija za zaštitu okoliša, iz Hrvatske je 2005. godine izvezeno ukupno 13.265 tona opasnog otpada. Najveće zemlje uvoznice bile su Slovenija, Austrija, Njemačka, Češka i Švicarska. Najveći izvoznici, i to olovnih akumulatora, u Sloveniju bile su zagrebačke tvrtke C.I.A.K. i KAPTOL CARGO. Neopasnog otpada te godine otpremljeno je iz Hrvatske ukupno 389.076 tona, najviše u zemlje EU, ali i u Kinu gdje izvozi Pellis te SAD i Izrael.