U svibnju prošle godine na hrvatsko tržište vratio se Japan Tobacco International (JTI) s velikim ambicijama i planovima, prije svega zahvaljujući svjetski etabliranim brendovima cigareta koji su popularni među domaćim potrošačima, ali i strancima koji u Hrvatskoj provode svoj godišnji odmor. Međutim, sudionici konferencije AmChama u nekoliko su navrata sasvim jasno poručili da položaj duhanskih kompanija u Hrvatskoj nije ravnopravan zbog povlaštene pozicije domaće Tvornice duhana Rovinj, odnosno Adrisa. Goran Pekez, direktor korporativnih poslova i komunikacija te član izvršnog odbora Japan Tobacco Internationala za regiju Adriatic, u razgovoru za Poslovni dnevnik potvrdio je da njegova tvrtka trpi posljedice nedovoljne zaštite pravila tržišne utakmice u Hrvatskoj.

“S obzirom na krizu i na uvjete poslovanja mislimo da su naši rezultati doista obećavajući. Ono u čemu vidimo izazov zapravo nije u tolikoj mjeri kriza o kojoj se toliko govori, već su to u našem slučaju više lokalne okolnosti koje se s jedne strane kreću oko potrošača i spadaju u pitanja marketinga te oko poslovnog okruženja s druge strane. Upravo stoga smatram da je konferencija AmChama dobar forum na kojem smo dobili priliku kazati kakve su to okolnosti vezane ponajprije uz zaštitu tržišnog natjecanja koju ne prati adekvatna kaznena politika. Pri pogledu na police u hrvatskim trgovinama jasno je da nedostaju čitavi segmenti proizvoda. Mislim da je to rezultat neadekvatnog implementiranja pravila tržišnog natjecanja. Hrvatski potrošač stoga ima sužen izbor u smislu kvalitete i prisiljen je plaćati višu cijenu za te iste proizvode nego što bi plaćao da potpuno slobodno i efikasno tržišno natjecanje uistinu postoji. Dodatna posljedica je da je smanjen dotok stranih investicija u Hrvatskoj jer svaki poslovni čovjek u inozemnim tvrtkama prilikom odluke hoće li investirati u Hrvatsku prvo mora ocijeniti hoće li poslovati u jednakim uvjetima kao neki drugi subjekti na tržištu Hrvatske. Bez efikasne zaštite tržišnog natjecanja te investicije jednostavno neće doći.

Koja je pozicija tvrtke Japan Tobacco na hrvatskom tržištu kad je u pitanju tržišno natjecanje?
Moram priznati da se nismo susreli ni s jednim oblikom diskriminacije od države i u tom smislu ne postoji ništa što bih državi mogao spočitati. Međutim, zbog neadekvatne zaštite tržišno natjecanje jest u izvjesnom smislu poremećeno, odnosno ono svakako ne bi tako izgledalo da ta zaštita postoji. Evidentno je da zbog toga naša tvrtka trpi.

Možete li konkretno pojasniti kako JTI trpi zbog neadekvatne zaštite tržišnog natjecanja? Jasno je da sad govorimo o Adrisu koji je vaš glavni konkurent.
Općenito govoreći, nismo uočili nikakvih problema u uspostavljanju suradnje s međunarodnim lancima, odnosno predstavnicima međunarodnih kompanija u Hrvatskoj kao i s nezavisnim trgovcima. Međutim, sada je više nego očigledan problem u uspostavljanju suradnje s pojedinim domaćim trgovačkim lancima, odnosno kompanijama s kojima pregovori traju iznimno dugo i bez konkretnih su rezultata. Vrlo je teško shvatiti zašto neke kompanije ne prihvaćaju naše iznimno atraktivne ponude te smo suočeni s jakim indicijama kako razlozi neprihvaćanja tih ponuda nisu komercijalne prirode.

Kako se onda natječete s konkurencijom?
Naša se tvrtka u ovoj prvoj godini poslovanja fokusirala na to da dopremo do onih trgovina i onih potrošača do kojih u tom prvom koraku možemo doći i moram reći da su rezultati doista ohrabrujući. To se događa prije svega zbog toga što postoji svjetski imidž naših brendova. Winston je iza Marlbora najprodavaniji svjetski brend, Camel je peti i jasno je da na snazi tih brendova mi polako, ali sigurno gradimo svoje poslovanje u Hrvatskoj. Hrvatska je turistička zemlja pa su naši konzumenti i strani turisti koji u Hrvatsku dolaze na odmor iz zemalja u kojima imamo već etabliranu poziciju. To su neke od okolnosti koje vode naš poslovni razvoj u Hrvatskoj, no svakako da pozicija može biti znatno bolja. Mislim da postoji dobra volja hrvatske Vlade da efikasno zaštiti tržišno natjecanje, pogotovo s obzirom na skorašnji ulazak u Europsku uniju i nadamo se da će praksa u skoroj budućnosti to i pokazati.

Vjerujete li da će zakonodavni okvir pojačati provedbu kaznene politike kad je u pitanju zaštita tržišnog natjecanja? U AZTN-u ističu svoju preventivnu ulogu, no koliko je zapravo važno sankcioniranje?
Preventiva je tu da spriječi nastajanje novih problema, ali se ne može baš primijeniti na probleme koji već postoje. Nakon izmjena zakona Agencija je u mogućnosti sama izricati kazne, no ne samo da je na odluke Agencije potrebno čekati od tri do četiri godine već tužba Upravnom sudu dodatno odgađa primjenu sankcije. Međutim, na opću praksu na određenom tržištu ne utječe samo kažnjavanje pojedinca, već se kažnjavanjem stvaraju klima i zakonitost planiranja poslovanja i ponašanja. Ako je jedan poduzetnik svjestan rizika da mu nezakonito ponašanje može donijeti drastičnu sankciju, on se neće tako ponašati. Danas je ta kaznena politika u Hrvatskoj na vrlo niskoj razini i daleko od europskih standarda. Prirodno je očekivati da će prve odluke AZTN-a nakon izmjene zakona postaviti nove kaznene standarde, a samim tim promijeniti i klimu na tržištu.