Strateški cilj Zagrebačke pekarne Klara je sadašnji liderski udjel na nacionalnom tržištu, koji iznosi samo šest posto, do 2014. godine povećati na 20 posto“, najavila je jučer Suzana Gregurić, direktorica društva koja je čelnu poziciju Klare preuzela u ožujku ove godine. Da se ostvari taj ambiciozni plan, u Klari su pripravni kroz spomenuto razdoblje investirati između 50 i 60 milijuna kuna. U strategiji također stoji da će tržišnu ekspanziju provoditi kako organskim rastom, tako i akvizicijama, no nisu otkrili na koju su lokalnu pekarnicu ”bacili“ oko. Planirani razvojni ciklus Klara je u nedostatku vlastitih sredstava primorana zasnivati na kreditnim aranžmanima. Taj pristup poskupljuje investiciju i kratkoročno predstavlja velik trošak, no dugoročno Klari donosi zajamčen profit, uvjereni su u tvrtki. ”Zbog niske zaduženosti dugoročne obveze tvrtke iznose samo 16,1 milijun kuna i solidne aktive (220 milijuna kuna) Klara je danas atraktivna meta”, ističe Gregurić te navodi da u kompaniji za sada ne razmišljaju novac za investicije namicati izdavanjem vlastitih obveznica. Klara je nakon restrukturiranja provedenog 2005. (koja je zaključena uz 16 mil. kuna gubitka) lani uspjela zaustaviti višegodišnje negativne trendove i 2006. privesti kraju uz neto dobit od 29,2 mil. kuna. I u prvom ovogodišnjem kvartalu, razdoblju s tradicionalno manjim prometom, nastavljen je rast prihoda pa je operativna dobit umjesto planiranoga minusa od 1,2 mil. kuna dala plus od 630.000 kuna. Rast prodaje vlastitih proizvoda i usluga tijekom tromjesečnog razdoblja iznosio je 12,9% više nego 2006.

“Regionalizacija poslovanja kompanije, novi organizacijski ustroj, aktivan pristup izgradnji lanca ekskluzivnih pekarnica uz povećanje broja destinacija u vlastitoj maloprodaji, lansiranje brenda Klara Natura, strateško partnerstvo u Mavrović Eko Klari te organizacija poslovanja prema standardima ISO 9001:2000 i HACCP samo su neki od ključnih projekata kojima se okrenula Klara unatrag godinu dana”, naglasila je Gregurić. Direktor financija i informatike Milan Ora osvrnuo se na nezavidan položaj pekarske u odnosu na prehrambenu industriju. Analiza poslovanja te dvije grupacije za razdoblje 2000. – 2005. provedena prema godišnjim izvješćima FINE, iznio je Ora, ilustrira da tri osnovna parametra bitno razdvajaju prehrambenu djelatnost od pekarstva. “To su pad operativne dobiti, znatno veći udjel troškova rada u prihodima te stagnacija produktivnosti rada u pekarstvu za razliku od rasta u prehrambenoj industriji gdje na godišnjoj razini dostiže oko 7% ”, rekao je Ora. Upozorio je da su “profiti koji se ostvaruju u pekarstvu (1,3%) niži od prosjeka koji na nacionalnoj razini (2,3%) postiže prehrambena industrija”. Prihod po zaposlenom kod prehrambene industrije bio je iznad 509.600 kuna, a na razini pekarstva zaustavio se na 241.300 kuna. “Razina dugotrajne materijalne imovine po zaposlenom u prehrambenoj industriji rasla je po stopi od 6,6%, a u pekarstvu po stopi od 3%”, rekao je Ora.