EN DE

Pada potražnja tvrtki za kreditima

Autor: Tin Bašić,VLM
04. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

U ovoj godini banke očekuju više zahtjeva za reprogramiranje kredita, dok će se financiranje pretežno provoditi kroz programe HBOR-a

Domaće će se banke u ovoj godini fokusirati na kreditiranje zdravih i isplativih poduzeća. “Budući da je isplativih projekata u ovom trenutku vrlo malo, kod pravnih subjekata još je najveća potražnja za kreditima u funkciji održavanja tekuće likvidnosti”, poručuju iz Raiffeisen banke. Ističu kako će promjene u okruženju uvjetovati promjene u potražnji klijenata, a novac koji postoji u bankama zapravo je obveza bankara prema štedišama i dioničarima te se mogu podržati samo kreditiranja za koja se ocijeni da imaju uspješnu perspektivu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Malo i srednje poduzetništvo je kralježnica gospodarstva i proteklih godina suočavali su se s izazovima, ponajprije zbog pitanja likvidnosti i rasta loših kredita. Pritom se dio klijenata uspješno prilagodio novonastalim uvjetima na tržištu te s adekvatnim bančinim proizvodima održavaju svoju tekuću likvidnost, dok dijelu suočenom s lošijom financijskom situacijom traže pomoć u vidu restrukturiranja, odobrenja prolongata i kratkoročnih financiranja”, kazao je Loran Hrabar, izvršni direktor poslovanja s malim i srednjim poduzetništvom Hypo banke. Ističe da uz zahtjeve za kratkoročnim kreditima u ovoj se godini očekuje povećanje zahtjeva za reprogramiranje postojećih kredita, dok će se dugoročno financiranje pretežno provoditi programima HBOR-a i ministarstava. U RBA-u kažu kako će manja potražnja za kreditima utjecati na banke koje bi u tom segmentu mogle povećati gubitke banaka na potraživanjima od poduzeća koja gube tržišnu poziciju. “Budući da uspješnija poduzeća neće povećanjem potražnje za kreditima nadomjestiti pad potražnje kod neuspješnih poduzeća, izvjesna je stagnacija ili blagi rast ukupnih kredita poduzećima. U uvjetima stagnacije gospodarstva izostat će potražnja za dugoročnim kreditima s namjenom financiranja investicija, a održat će se tek potražnja za kreditiranjem radnog kapitala poduzeća”, kažu u RBA. Erste banka malim i srednjim poduzetnicima nudi proizvode usmjerene na financiranje tekućeg poslovanja, investicijskih aktivnosti poduzetnika, projektno financiranje te akreditivno-garantne poslove. “Oni se pored proizvoda koje banka samostalno kreira odnose i na brojne proizvode u suradnji s drugim financijskim i institucijama države (HBOR, EIB, IBRD, HAMAG, Lokalni projekti razvoja u suradnji sa županijama i Vladom i sl.)”, poručuju u Erste banci. U Privrednoj banci Zagreb u ovoj godini pripremaju nove kreditne linije za male i srednje poduzetnike koje omogućuju korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Zbog toga su PBZ i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali krajem 2011. godine novi ugovor o kreditu kojim su PBZ-u osigurana dodatna financijska sredstva u iznosu od 20 milijuna eura namijenjena daljnjem kreditiranju malih i srednjih poduzeća.

Domaće će se banke u ovoj godini fokusirati na kreditiranje zdravih i isplativih poduzeća. “Budući da je isplativih projekata u ovom trenutku vrlo malo, kod pravnih subjekata još je najveća potražnja za kreditima u funkciji održavanja tekuće likvidnosti”, poručuju iz Raiffeisen banke. Ističu kako će promjene u okruženju uvjetovati promjene u potražnji klijenata, a novac koji postoji u bankama zapravo je obveza bankara prema štedišama i dioničarima te se mogu podržati samo kreditiranja za koja se ocijeni da imaju uspješnu perspektivu.

“Malo i srednje poduzetništvo je kralježnica gospodarstva i proteklih godina suočavali su se s izazovima, ponajprije zbog pitanja likvidnosti i rasta loših kredita. Pritom se dio klijenata uspješno prilagodio novonastalim uvjetima na tržištu te s adekvatnim bančinim proizvodima održavaju svoju tekuću likvidnost, dok dijelu suočenom s lošijom financijskom situacijom traže pomoć u vidu restrukturiranja, odobrenja prolongata i kratkoročnih financiranja”, kazao je Loran Hrabar, izvršni direktor poslovanja s malim i srednjim poduzetništvom Hypo banke. Ističe da uz zahtjeve za kratkoročnim kreditima u ovoj se godini očekuje povećanje zahtjeva za reprogramiranje postojećih kredita, dok će se dugoročno financiranje pretežno provoditi programima HBOR-a i ministarstava. U RBA-u kažu kako će manja potražnja za kreditima utjecati na banke koje bi u tom segmentu mogle povećati gubitke banaka na potraživanjima od poduzeća koja gube tržišnu poziciju. “Budući da uspješnija poduzeća neće povećanjem potražnje za kreditima nadomjestiti pad potražnje kod neuspješnih poduzeća, izvjesna je stagnacija ili blagi rast ukupnih kredita poduzećima. U uvjetima stagnacije gospodarstva izostat će potražnja za dugoročnim kreditima s namjenom financiranja investicija, a održat će se tek potražnja za kreditiranjem radnog kapitala poduzeća”, kažu u RBA. Erste banka malim i srednjim poduzetnicima nudi proizvode usmjerene na financiranje tekućeg poslovanja, investicijskih aktivnosti poduzetnika, projektno financiranje te akreditivno-garantne poslove. “Oni se pored proizvoda koje banka samostalno kreira odnose i na brojne proizvode u suradnji s drugim financijskim i institucijama države (HBOR, EIB, IBRD, HAMAG, Lokalni projekti razvoja u suradnji sa županijama i Vladom i sl.)”, poručuju u Erste banci. U Privrednoj banci Zagreb u ovoj godini pripremaju nove kreditne linije za male i srednje poduzetnike koje omogućuju korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Zbog toga su PBZ i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali krajem 2011. godine novi ugovor o kreditu kojim su PBZ-u osigurana dodatna financijska sredstva u iznosu od 20 milijuna eura namijenjena daljnjem kreditiranju malih i srednjih poduzeća.

Autor: Tin Bašić,VLM
04. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close