U posljednjem tromjesečju prošle godine, gledano prema istom razdoblju godinu dana prije, promet u hrvatskoj maloprodaji, bez uključivanja prihoda ostvarenih trgovanjem motornim vozilima, imao je rast od skromnih 1,3 posto.

To je prvi, tek preliminarni podatak Državnog zavoda za statistiku koji ne otkriva točan iznos kuna koje su potrošači ostavili u blagajnama maloprodavača. U posljednjem tromjesečju 2009. promet u maloprodaji (kako ga statistika uobičajeno prati bez već spomenutog segmenta motornih vozila) iznosio je 23,6 milijardi kuna, dok je samo godinu dana prije dosegnuo 25,9 milijardi. Razdoblje recesije, nedvojbeno, trgovcima donosi probleme s kojima se desetljećima nisu suočavali. Rast prometa od 1,3 posto unutar razdoblja bogatog blagdanima, koji su tradicionalno kupce mamili na gotovo nerazumnu rastrošnost, najizravnije svjedoči o debaklu kupovne moći Hrvata i ostavlja negativan trag na planiranju investicija, a kod nekih trgovaca već se reflektira i zatvaranjem pojedinih neprofitabilnih objekata. Većina trgovaca usporila je tempo nove gradnje u odnosu na razdoblje od prije pet-šest godina kada su pojačano investirali. Malobrojni su pripravni otkriti jesu li zaokružili svoje planove o ulaganjima ili su ih pod utjecajem recesije privremeno odgodili, odnosno ako će ove godine investirati, koliko će ulaganja iznositi i što će tržištu konkretno donijeti.

Širenje veleprodaje
Mile Ćurković, vlasnik riječkog lanca Plodina, koji je od 1993. do kraja prošle godine otvorio 57 super i hipermarketa, ne libi se otkriti ovogodišnje investicijske ambicije. Tijekom 2011., iznosi, investirat će 50 milijuna eura i do kraja godine izgraditi još 30.000 četvornih metara prodajnih prostora. Svoj će portfelj time osnažiti s deset novih trgovina velikih formata, od kojih je pet već u poodmakloj fazi gradnje, a pet ih je tek u pripremi, kaže Ćurković. Osim toga ove će godine obnoviti i neke prije izgrađene objekte kao što je to učinjeno početkom godine u Zadru gdje je u veljači preuređen i osuvremenjen objekt površine 3500 četvornih metara. U Upravi Agrokora kažu kako će 2011. na razini koncerna ukupne investicije vezane uz tržište Hrvatske premašiti 1,5 milijardi kuna te pojašnjavaju da je dio tih investicija namijenjen i za maloprodaju i za veleprodaju. Otvorit će pet novih Super Konzuma diljem Hrvatske, a prvi je na redu za desetak dana u sklopu trgovačkog centra Portanova u Osijeku. Na području Hrvatske Konzum ove godine namjerava otvoriti još 30-ak prodajnih mjesta manjeg formata, dok je preuređenje planirano za više od 40 trgovina. Tu investicijskim ambicijama ipak nije kraj, Agrokor svoju maloprodaju misli ojačati i na susjednim tržištima. U Srbiji i BiH, gdje lokalne tvrtke Idea, odnosno Konzum imaju po 120 prodajnih prostora, taj će se broj povećati za dodatnih 50 objekata u svakoj od spomenutih zemalja. U segmentu veleprodaje, podsjećaju, nedavno je otvoren i novi Velpro centar u Jankomiru, a vrijednost te investicije prelazi 100 milijuna kuna. Do kraja godine u Agrokoru planiraju otvaranje još nekoliko veleprodajnih distributivnih centara diljem Hrvatske. Tako u funkciju ulazi i najveći logističko-distributivni centar u regiji smješten u Dugopolju nadomak Splita, površinom prelazi 80.000 četvornih metara. U tu je investiciju uloženo više od 550 milijuna kuna. U 2011. planiraju i početak projekta samoposlužnih benzinskih crpki uz deset Super Konzum prodavaonica, no ne otkrivaju na kojim lokacijama. Znatan dio njihovih ovogodišnjih investicija odnosi se na uvođenje novih tehnologija, a sve radi povećanja efikasnosti, unapređenja procesa i daljnjeg razvoja. Međutim, s investicijama u maloprodajne objekte Agrokor ove godine ipak zaostaje za ulaganjima koja je imao 2009. kada je na hrvatskom tržištu realizirao u investicije oko milijardu kuna.

Neplansko širenje
U ovoj godini, kažu u križevačkom KTC-u, investirat će između pet i deset milijuna eura, misle sagraditi objekt od 3500 kvadrata i još jedan od 1000 m2. U Sparu potvrđuju da nastavljaju s ekspanzijom maloprodajne mreže na području Hrvatske. Međutim, planovi za 2011. vezani su, napominju, za otvaranja novih trgovina samo u sklopu objekata u čiju gradnju ne investira Spar, već druge tvrtke, a Spar će biti samo zakupac prostora. Kako su dužni poštovati pravila investitora s kojima imaju takve ugovore, ne mogu iznositi činjenice vezane za investicije, stoji u odgovoru Spara. Nedavno su najavili da su vrlo zainteresirani i za pokretanje novog projekta manjih “kvartovskih” trgovina, ali i da imaju ozbiljnih namjera u daljnjem tržišnom jačanju kroz nove akvizicije. Međutim, više od toga okvirnog detalja za sada nisu voljni javno otkriti. Ni iz Kauflanda nema preciznijeg odgovora koliko će ove godine investirati na hrvatskom tržištu. U kratkoj poruci tek kažu kako će 2011. investirati više desetaka milijuna eura te otvoriti nekoliko novih prodajnih centara. Kaufland je, uz Billu, jedini inozemni trgovac koji je na ovim prostorima zatvorio jednu od svojih trgovina. Najprije je to lani napravila Billa u Gospiću, dok je Kaufland prošli mjesec neočekivano stavio lokot na trgovinu u Županji. Martin Evačić, predsjednik Uprave Narodnoga trgovačkog lanca, najavljuje da će 16 regionalnih trgovaca udruženih u tu grupaciju ove godine veću pozornost usmjeriti investicijama u logističke centre. Nedavno su kupili hladnjaču u dolini Neretve, a do kraja godine otvorit će u kontinentalnom području još dva logistička centra. Trgovci, upozorava Evačić, u trci za osvajanjem tržišta često neplanski otvaraju nove trgovačke centre koji brojnošću kvadrata već premašuju kupovnu moć stanovništva. Time se, prema njegovoj ocjeni, ne iscrpljuje samo domaća maloprodaja, već posljedično i prerađivačka industrija. Stoga je krajnje vrijeme da Vlada donese strategiju razvoja trgovine, opominje Evačić.

Akvizicije Mercatora

Nakon akvizicije Getroa u Hrvatskoj, tvrtke Panto u Crnoj Gori i Coke u Srbiji s kojima je u portfelj dobila 114 trgovina površine 140.000 m2 i s kojima je lani učvrstila poziciju najvećeg trgovca regije, Mercator grupa je u 2011. ušla s dvije potencijalne opcije. Prva je da realizira nova preuzimanja, druga da sama možda dobije novog (su)vlasnika. Od investiranja ipak ne odustaju pa će u regiju uložiti 125 milijuna eura na sedam “starih” tržišta te dva nova, Makedoniji i Kosovu. Investicije u Hrvatskoj iznose 11 milijuna eura, otvoren je objekt u Zagrebu, uskoro će biti u Osijeku i u lipnju u Rovinju. Planiraju i “monetizaciju” dijela nekretnina u Sloveniji i Hrvatskoj, najavljuje čelnik Mercatora Žiga Debeljak u vrijednosti 500 milijuna eura. Riječ je o 1,2 milijuna m2, vrijednosti 1,8 milijardi eura.