Gospodarenje otpadom jedan je od najvećih izazova današnjice, kako u čitavoj Europskoj uniji, tako i Hrvatskoj. Iako se kod nas na izgradnji ovog sustava radi već dobrih dvadesetak godina, činjenica je da problemi oko odvojenog sakupljanja otpada, a još više njegove reciklaže i oporabe nisu ni blizu svojem rješenju.

Domagoj Čule, direktor tvrtke Trindus ekspert, koja se već 13 godina bavi tehnologijama za zbrinjavanja otpada, smatra da je hrvatski sustav gospodarenja otpadom u osnovi problematičan jer rješenja koja se primjenjuju u praksi ni približno ne prate zakonska rješenja.

“Konkretno, u segmentu biootpada to znači da je po zakonu svaka pravna osoba koja generira biootpad dužna zbrinjavati ga na propisan način – predati ga ovlaštenom sakupljaču, a ovaj dalje ovlaštenom obrađivaču.

Međutim, u praksi se događa da najveći dio biootpada završi bez kontrole i evidencije na deponiju komunalnog otpada ili kao stočna hrana, što je zakonski zabranjeno”, pojašnjava Čule koji je upravo zbog ove problematike pokrenuo i tvrtku kćer Trindus Biotech koja će se baviti upravo biootpadom.

Dio rješenja svakako leži, smatra, u edukaciji građana, osvještavanja o posljedicama neodgovornog odlaganja otpada, ali i kod gradova i tvrtki koje se u njima bave oporabom i odlaganjem, jer još uvijek nisu uspješno stvorile povjerenje da jednom razvrstani otpad ne završava na “istom mjestu”.

Suštinske razlike

To uvjerenje, ističe Čule, uvelike demotivira građane i odvraća s puta modernizacije gospodarenja otpadom.

“Postojeći sustav bazira se isključivo na klasičnom sakupljanju otpada i transportu do obrađivača. Dakle, kao što se u kućanstvu baca u kantu ili kontejner i onda se kamionom vozi do određenog obrađivača i/ili odlagališta. Mi imamo tehnologiju pomoću koje korisnik sprečava nastajanje otpada te se gubi potreba za odvozom.

Uređaj Griffon prima sve ostatke hrane i razgradi ih odmah u objektu gdje se hrana i stvara

Odnosno, ako opet napravimo usporedbu s kućnim načinom sakupljanja otpada, ostatke od pripreme ručka ne biste morali bacati i kantu za biootpad i čekati odvoz, nego biste te kore i neupotrebljive komadiće hrane ubacili u Griffon, u kojem bi se razgradili.

Po tome se naša tehnologija suštinski razlikuje od dosadašnjeg sustava jer ostatke hrane obrađuje na mjestu nastanka, u objektu, i nema potrebe ih proglašavati otpadom.

Trenutačno trećina sve hrane koja se proizvede završi na odlagalištima otpada, koja emitiraju metan i stvaraju otpadne vode, a i kamioni koji prevoze bio otpad emitiraju ugljični dioksid. Upotrebom ovakve digestor tehnologije možemo se kvalitetno boriti s izazovima”, navodi Čule.

Nije komplicirano

Naglašava da se ova tehnologija aerobne digestije, primijenjena u ureduju Griffon, obrade na mjestu nastanka ostataka hrane, uglavnom koristi u anglosaksonskom svijetu – Velika Britanija, Kanada, SAD, Australija.

“Korištenjem ove tehnologije uštede u troškovima zbrinjavanja bio otpada mogu biti i do 80 posto. Osim toga, preveniraju se troškovi za, primjerice, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, jer nema neugodnih mirisa koji privlače insekte i glodavce, a naravno i drugi povezani troškovi i reputacijska šteta koja nastaje kod takvih pojava su manji. Osim toga, preveniraju se i troškovi skladištenja, te ozljede radnika povezane s prenošenjem teških spremnika s otpadom”, pojašnjava direktor Trindus Biotecha.

Naglašava da ovakva tehnologija ni u jednom segmentu nije komplicirana, a što se tiče ulaganja, Griffon dolazi u četiri veličine, tako da svaki objekt može izabrati uređaj koji bi odgovarao njegovim potrebama.

“Uređaj možemo laički objasniti kao posudu za otpad u kojoj se nalaze smjese mikroorganizama i enzima, ostaci hrane se raspadaju i nastaje otpadna voda koja se odvodi u postojeću kanalizacijsku mrežu”, pojašnjava Čule čija tvrtka je ove godine instalirala uređaje Griffon u KBC Osijek i Hotel La Luna na Pagu. Trenutačno, kaže, vode pregovore s više hotelskih lanaca i javnih kuhinja koji su zainteresirani za ovu novu tehnologiju.