Koju poljoprivrednu politiku zastupaju, koji su najveći problemi domaće poljoprivrede identificirani u njihovim stranačkim programima i kako ih konkretno misle riješiti, na okruglom stolu u organizaciji HUP – Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede okupljenim poduzetnicima predstavili su Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (HDZ), Dragica Zgrebec, dosadašnja saborska zastupnica SDP-a i Željka Gudelj-Velaga (HSS). Svi su se složili oko nužnosti povećanja produktivnosti proizvodnje u domaćoj poljoprivredi, nastavka okrupnjavanja posjeda i aktivnijeg raspolaganja državnim, ali i privatnim poljoprivrednim zemljištem, a sve radi povećanja konkurentnosti i ukupne poljoprivredne proizvodnje. Povećanje poljoprivredne proizvodnje nužno je ne samo zbog dosezanja dostatnosti za prehranu građana, već bi ona dala poticaj za povećanje proizvodnje domaće prerađivačke industrije te povećanja izvoza. “Domaća poljoprivreda ostvaruje 8 posto bruto društvenog bruto proizvoda i ima nešto malo veći udio u ukupnoj zaposlenosti. No važnost poljoprivrede u našem je gospodarstvu znatno veća jer se prelijeva i na druge gospodarske sektore. Postoji mnogo razloga za optimizam glede budućnosti domaće poljoprivrede i razvoja ruralnih dijelova, kako zbog velikog potencijala rasta, tako i zbog 800 milijuna eura potpore za hrvatsku poljoprivredu koje smo ispregovarali s Europskom komisijom i time smo za 50 posto uvećali do sada dostupna vlastita sredstva”, rekao je Petar Čobanković.

Regionalni razvoj
Čobanković se pohvalio da su u posljednjih nekoliko godina ukupna domaća poljoprivredna proizvodnja i jedinična produktivnost proizvodnje rasli znatno brže od prosjeka, ali i od većine novih članica Europske unije. Također je veličina prosječnog posjeda u posljednjih osam godina udvostručena i iznosi 5,7 hektara. K tomu je poljoprivredna bilanca posljednjih godina zbog bržeg rasta izvoza od uvoza, bez efekta turizma, u laganom plusu, otkrio je Čobanković. “Mi promatramo poljoprivredu kao bitan temelj za reindustrijalizaciju i jači regionalni razvoj. Hrvatska ima značajne prirodne prednosti za poljoprivredu, ali najveći nedostaci su mali rasparcelirani posjedi i neefikasnost proizvodnje. Naši ciljevi u poljoprivredi su dovoljna i kvalitetna proizvodnja za prehranu domaćeg stanovništva i stvaranje resursa za domaću prerađivačku industriju. Također povećanje obrađenih površina i poticanje zadrugarstva, a uvodit ćemo posebne mjere za podizanje konkurentnosti i održavanje minimalnog dohotka u poljoprivredi. Smanjit ćemo broj posrednika od proizvođača do kupaca te ćemo doraditi tržišnu infrastrukturu u vidu otvaranja burze i jačanja uloge veletržnica i tržnica. Bitna je i stalna edukacija proizvođača i birokracije i aktivniji razvoj seoskih područja”, istaknula je Dragica Zgrebec ciljeve programa Kukuriku koalicije.

Stopa PDV-a
Zgrebec je navela i konkretne mjere: komasacija zemljišta, povećanje sredstava HBOR-a za poljoprivredu i prerađivačku industriju te pružanje povoljnijih uvjeta financiranja. Svima koji odluče napustiti poljoprivredu osigurat će se kompenzacija otkupom zemljišta i slične naknade, a kao najvažniji iskorak u sektoru Zgrebec je navela investiranje u sustav navodnjavanja kao temelj za povećanje proizvodnje. Državno zemljište Kukuriku koalicija ne kani privatizirati, nego davati u koncesiju, ali uz mnogo jasnije kriterije dodjele. “Što se tiče poticanja poljoprivrede, mi imamo relativno zadan okvir jer smo zaključili pregovore i skoro ulazimo u EU. No dok je visina potpora zacrtana, možemo aktivno razvijati i usmjeravati mjere ruralnog razvoja kojima možemo poticati investiranje u jačanje poljoprivrede, ekološku poljoprivredu, razvoj zaštićenih sorti i pasmina, biogoriva te razvoj prostora. Za ruralni razvoj ćemo od 2014. imati 330 milijuna eura, a kako ćemo to upotrijebiti, ovisi o nama. Smatramo da dio državnog zemljišta možemo prodati, posebno za potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Iznimno je važno pronaći odgovore na buduće izazove poput očekivanog smanjenja izravnih poticaja po pojedinom korisniku, ali i povećanje konkurencije u proizvodnji hrane”, rekla je Željka Gudelj-Velaga iz HSS-a. Spomenut je i negativan utjecaj izlaska Hrvatske iz Cefte (ulaskom u EU) kao i nužnosti uvođenja diferencirane stope PDV-a na hranu na minimalno 5 posto koliko propisuje EU. Predstavnici stranaka ne očekuju udar na proizvođače ni cijene zbog nužnosti ukidanja nulte stope PDV-a za određene prehrambene proizvode.