Za nešto više od dva tjedna Hrvatska udruga poslodavaca organizira svoj tradicionalni Dan poduzetnika. Bez imalo ustezanja najveći skup hrvatskih gospodarstvenika, poduzetnika i poslodavaca koji redom svake godine na jednome mjestu okuplja i po tisuću uzvanika. Kao i u nekoliko prethodnih godina, to će biti prilika da se na jednome mjestu čuju stajališta vodećih ljudi hrvatske poslovne zajednice, ali i prvih ljudi u zemlji. Tako će predsjednik Ivo Josipović prvi put imati priliku javno istupiti i govoriti o gospodarskim temama na nekom značajnijem skupu u zemlji. Naravno, bit će to i posebna prilika čuti i neke nove ideje, mjere i namjere Vlade koje očekujemo čuti od premijerke Jadranke Kosor.

Preuzimanje odgovornosti
Za ovogodišnji skup smo kao glavnu temu odabrali društveno odgovorno poslovanje. Doduše, s jednim malim dodatkom: kriza i DOP. Ili pojednostavljeno: društveno odgovorno poslovanje u hrvatskim uvjetima. Zašto je odabrana baš ta tema, odnosno zašto je ono dodano u hrvatskim uvjetima (ili kriza)? Najprije nekoliko rečenica o izboru DOP-a kao središnje teme za dan poduzetnika. Hrvatski poduzetnici i poslodavci okupljeni u ovu Udrugu redovito ističu svoju društvenu odgovornost, okrenutost prema stvaranju poslovnih uvjeta koji će biti suvremeni i usporedivi s najnaprednijim ekonomijama. Društvena odgovornost poduzeća ili poslovanje sa smislom prepoznato je kao prioritet EU i smatra se načinom izgradnje najkonkurentnijeg i najdinamičnijeg, na znanju utemeljenoga gospodarstva na svijetu. Ono je važna tema Lisabonske deklaracije, među najznačajnijim je dokumentima Europske unije. DOP je jedna od istaknutijih inicijative UN-a kojom se gospodarstvenike želi potaknuti na poštovanje ljudskih prava, zaštitu okoliša i standarda radnog prava. Osim toga svjetska su istraživanja u zemljama s visokim stupnjem primjene ovoga koncepta pokazala da su društveno odgovorna poduzeća otpornija na krizu te imaju dugoročno održivu konkurentsku prednost. A sada i nekoliko riječi zašto je u naslovu Dana poduzetnika dometnuto “u hrvatskim uvjetima (odnosno u krizi)”. Prvo, govoriti o društveno odgovornom poslovanju u našoj zemlji, a ne biti svjestan uvjeta u kojima poslujemo ne bi bilo ni pametno, ali ni svrsishodno. Jer hrvatsko se gospodarstvo ne može usmjeravati prema ciljevima održivog razvoja dok ne postoje gotovo nikakvi uvjeti koji potiču održivi razvoj. Tako se uz zakonodavni okvir trebaju utvrditi i poticajne mjere (kroz, primjerice, različite porezne olakšice) koje će potaknuti poduzeća na primjenu koncepta održivog razvoja i DOP-a. Prevelika porezna i izvanporezna opterećenja naših poduzeća u ovom trenutku ostavljaju malo prostora za bilo kakav razvoj, pa tako i za održivi.

Međutim, govoriti o društveno odgovornom poslovanju i poduzećima koja primjenjuju koncept održivog razvoja, a ne otvoriti temu i društvene odgovornosti vlasti (na svim razinama), bilo bi kao hodati samo na jednoj nozi. Hrvatsko društvo zaslužuje i odgovorniji odnos vlasti prema općem dobru, prema interesima svojih građana i poduzeća, prema svojoj budućnosti. Ako se u poduzećima govori o konceptu održivog razvoja, onda se u politici može govoriti o konceptu održive vlasti. Ovaj koncept u sebi uključuje odgovorno upravljanje resursima koje imaju predstavnici izvršne vlasti u svojim rukama u ime svih nas. On uključuje pravoga gospodara koji javnim dobrima upravlja s manirima pravog domaćina. On nikako ne uključuje (do)sada prevladavajući koncept interesa uskoga kruga stranačkih kolega, kumova, zavičajnih klanova ili nekih drugih, neetičkih i nedomaćinskih asocijacija. Društveno odgovorna vlast preuzima i odgovornost za sve činjeno, ali i za sve nečinjeno.

Zreli za zaokret
Njoj nije cilj zadržati vlast radi puke vlasti i održanja glave/nosa pola centimetra iznad vode, već poduzeti sve one mjere koje će nas pogurati, koje će našim ljudima i poduzećima dati nužnog zraka za mirnije disanje i život. Odgovorna je samo vlast koja vrijeme ne mjeri po prolaznim vremenima izbornih ciklusa (parlamentarni, lokalni, predsjednički pa ponovno ispočetka). Odgovorna je ona vlast koja poduzećima otvara perspektive, smanjuje opterećenja, pojednostavljuje uvjete poslovanja, potiče (a ne koči) investicije i zapošljavanja. Odgovorna je ona vlast koja je spremna preuzeti i odgovornost za nepopularne mjere koje će kratkoročno ugroziti interese neke manje društvene skupine, ali će dugoročno donijeti boljitak cijelom društvu. Pod odgovornu vlast spada i odmjereno davanje obećanja bilo u obnašanju vlasti ili u razdoblju izbornih kampanja, ali i ostvarivanje onih obećanja na kojima je netko pridobio većinsku naklonost naših građanki i građana. Hrvatska je zrela za vrlo velik zaokret prema primjeni koncepta odgovornosti. Ili još bolje: spremna je za dvostruku odgovornost. Poduzetnici su svjesni svoje odgovornosti i zato smo odlučili za svoj središnji godišnji skup otvoriti ovu temu i potaknuti poslovnu zajednicu za promišljanje, ali i primjenu koncepta DOP-a. Politički akteri svih razina i svih političkih opcija morali bi svoj dio ove opće nacionalne odgovornosti primijeniti bez ostatka. Tek ćemo onda zapravo hodati na dvije noge: odgovornom poslovanju i odgovornoj vlasti. A do tada ćemo šepuckati i biti “sretni” što se krećemo.

Bernard Jakelić, v. d. glavnog direktora HUP-a