Ambiciozan cilj zadala si je Europska unija Zelenim planom – klimatska neutralnost do 2050. U njegovu ostvarenju veliku ulogu imat će gospodarstvo koje proizvodnju mora prilagoditi EU zahtjevima. Mnogima je to veliki izazov, a za Premifab, kompaniju iz Kerestinca – velika prilika. Od koje već ubire plodove.

U pandemiji rasli 44%

Iako su ih mnogi od toga odgovarali, 2017. u Premifabu su odlučili pokrenuti posao regeneracije otpadnih otapala koja potom ponovo plasiraju na tržište u obliku različitih proizvoda. Danas, pet godina kasnije, svima su dokazali da je njihova ideja ne samo društvo korisna, već i vrlo unosna. Korisna, jer ponovnom uporabom otpadnih otapala smanjuju količinu otpada za 95 posto, a time i emisiju CO2, a unosna jer kontinuirano rastu. U koronakrizom obilježenoj 2020. Premifab je rastao 44 posto. “Prošle se godine uspješno poslovanje nastavilo, a u prvih šest mjeseci ove godine bilježimo porast prihoda od 20 posto te 35 posto veći izvoz.”, govori Igor Podravac, suosnivač Premifaba i direktor poslovnog razvoja.

Proizvodni su im kapaciteti u Kerestincu postali pretijesni, pa su odlučili uložiti 80 milijuna kuna u novi pogon i novo sjedište tvrtke u Ivanić Gradu.

“Projekt je spreman i uskoro počinjemo graditi. Preseljenje očekujemo sredinom sljedeće godine”, najavljuje Podravac koji je ovaj unosan posao pokrenu s Igorom Oreškim i Dominikom Mahnićem. Podršku su u ambicioznim planovima dobili i od fonda De Neef Groep, kojim upravlja Herman De Neef, osnivač belgijske kompanije De Neef Chemical Processing koja je lider u regeneraciji organskih otapala i specijalnih kemikalija.

“Prije dvije godine Fond nas je prepoznao kao dobru priču, a toliko je trajao i njihov nadzor prije sklapanja investicijskog ugovora. Uz kapital koji nam je dovoljan za razvoj aktivnosti na novoj lokaciji, dobivamo i njihov know-how te visoku tehnologiju”, ističe Podravac. Kompanija koja jedina u Hrvatskoj i regiji plasira visoko-sofisticirane proizvode vodeći se modelom kružnog gospodarstva, tako će u novim pogonima dodatno proširiti poslovanje te prva u Hrvatskoj krenuti u proizvodnju etanola farmaceutske čistoće. “Planiramo izgradnju postrojenja za proizvodnju etanola iz kukuruza”, najavljuje Podravac ističući da će taj projekt imati pozitivan utjecaj i na poljoprivrednu proizvodnju.

“Kod proizvodnje etanola iz kukuruza potiče se stočarstvo, a kao izlazni produkt dobiva i visokoproteinska hrana koja se koristi na farmama i tvornicama stočne hrane diljem svijeta”, kaže. Ova proizvodnja pak uzrokuje emisiju CO2, pa su i za ovaj problem pronašli rješenje. “Planiramo instalirati tehnologiju kojom ćemo CO2 ukapljiti te dalje plasirati na tržište kao sirovinu”, objašnjava suosnivač Premifaba.

Projekt od 13,3 mil. kuna

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Inovacijama kompanije, čiji su kupci primarno automobilska industrija u Hrvatskoj i regiji, farmaceutska industrija te industrija tiska fleksibilne ambalaže u proizvodnji hrane, tu nije kraj. Od 2020. naime, sa zagrebačkim Geotehničkim fakultetom rade na IRI2 projektu vrijednom 13,3 milijuna kuna, a čiji je cilj razviti tehnologiju oporabe preostalog otpadnog mulja, koji se dorađuje i pretvara u korisnu sirovinu. Sve investicije i projekti na kojima rade trebali bi rezultirati ne samo boljim poslovnim rezultatima već i jačanjem izvoza od kojega danas ostvaruju 35 posto ukupnog prihoda. “Izvozimo na sva tržišta u regiji. Vjerujemo kako će nove investicije tome dodatno doprinijeti”, ističe Podravac. Prije samo pet godina trojac koji je pokrenuo Premifab vjerojatno nije niti sanjao da će niša u kojoj su počeli poslovati postati toliko važna. U konačnici Europa u prosjeku godišnje gubi oko 12 milijarda eura zbog ekstremnih pojava povezanih s klimom. Rat u Ukrajini dodatno je mnogim kompanijama povisio troškove. Premifab se pak suočava s rastom cijena energenata, ali barem, ističu, nemaju problema s cijenom sirovina.

“Naša je sirovina tuđi otpad koji je potrebno zbrinuti”, kaže Podravac. Danas, zahvaljujući tuđem otpadu, oni rastu i investiraju.