U gotovo svim tekstovima o prednostima ulaska u NATO za hrvatske tvrtke najčešće su se navodila samo velika poduzeća, a slično su se odnosila i udruženja gospodarstvenika.

Tako su manje tvrtke, iako imaju što ponuditi na tom velikom tržištu, teško dolazile u poziciju da im gospodarske udruge pomognu. Jedna nam je poduzetnica ispričala kako su svi njezini pokušaji da preko tijela HGK uspostavi kontakt s NATO-vim agencijama propali, vjeruje da je razlog tome upravo činjenica da ne vodi neku veliku tvrtku zvučnog imena. Javno ne želi istupiti jer se nada kako će uskoro ipak zaključiti posao za koji se sama sa svojim suradnicima izborila. No čini se da je selekcija doista bila na djelu, što potvrđuju i riječi Zoje Crnečki, vršiteljice dužnosti direktorice sektora za industriju HGK, koja je prije gotovo godinu dana sudjelovala u organizaciji predstavljanja 28 hrvatskih tvrtki NAMSA-i, najvećoj agencije NATO-a za nabavu i održavanje. “U dvorani smo imali 28 mjesta pa smo bili limitirani. Gledali smo što ta agencija nabavlja te smo iz svakoga tog sektora pozvali po dvije vodeće tvrtke”, kaže Crnečki, dodajući kako je bilo i onih što su odbijali poziv. U međuvremenu je pokrenuta internetska stranica natonatjecaji.hr, na kojima svi zainteresirani mogu provjeravati natječaje u tijeku ili pak aplicirati za službenog dobavljača svake pojedine agencije NATO-a. “Važno se upisati u sve moguće baze i aplicirati za neku od agencija NATO-a. No to često nije dovoljno, već poduzetnik sam mora tražiti po linkovima razne natječaje, a bilo bi dobro da se javi nama i kaže nam što ga konkretno zanima, da mu možemo pomoći u potrazi adekvatnih natječaja”, kaže Crnečki, dodajući kako i HGK traži i objavljuje natječaje vezane uz NATO. Od ove jeseni krenut će i edukacije po županijskim komorama kako bi poduzetnicima približili mogućnosti koje im se otvaraju, no Crnečki kaže da je puno toga na samim poduzetnicima. “Puno ovisi o samim poduzetnicima, odnosno o kvaliteti i konkurentnosti njihovih proizvoda. Lakše je onima koji već izvoze jer su konkurentniji i znaju jezike”, kaže Crnečki. Nedavno je hrvatska informatička tvrtka INsig2 potpisala sporazum s jednom od agencija Saveza, NC3A koja je specijalizirana upravo za taj tip proizvoda, no do toga je bio prilično dug put.

Službeno su aplicirali još u listopadu 2009., a do potpisivanja je došlo tek nedavno. Razlog su brojne sigurnosne provjere koje prolaze prijavljene tvrtke, provode ih same agencije, ali i u suradnji s lokalnim ministarstvima i službama koje nisu uvijek ažurne koliko bi trebale biti. “Sad se možemo natjecati za sve poslove koje traži ova agencija, ali i za sve ostale koje objavi bilo koja druga agencija NATO-a”, kaže Goran Oparnica, direktor tvrtke INsig2, kojem su u Bruxellesu priredili svečano potpisivanje sporazuma upravo zato što je riječ o prvom takvom sporazumu s nekom hrvatskom tvrtkom. Crnečki, međutim, tvrdi da nije riječ o jako velikoj stvari jer potpisani sporazum znači tek da je hrvatska tvrtka ušla u bazu NATO-ve agencije. Pojedinim je poduzetnicima pomogao nedavni posjet Kabulu prilikom otvaranja ureda HGK u tom afganistanskom gradu. Najviše se vjerojatno iznenadio Vladimir Kovačević, direktor tvrtke Instrumentaria, kojem su se nedugo nakon povratka u Hrvatsku javili Afganistanci u želji da zaključe posao. Dokumentacija se već počela prevoditi, uskoro će uslijediti novi sastanci i čini se kako su sve bliže zaključenju unosnog posla isporuke medicinskih pomagala, za koji Kovačević procjenjuje da bi na godišnjoj razini mogao dosezati vrijednost između 300.000 i 500.000 eura. Da je Afganistan potencijalno dobro tržište, svjedoči i Crnečki, koja kaže da interes Afganistanaca postoji. “Oni sad traže sve, a naša je šansa u tome što su razočarani sa zemljama u okruženju koje su im izvozile uglavnom rabljenu robu. Oni to više ne žele, nego novu opremu, a upravo je tu naša šansa”, kaže Crnečki.

Primjer INsig2

Korak po korak
Ivan Vican, voditelj prodaje u tvrtki INsig2 koja je nedavno potpisala sporazum s agencijom NC3A, kaže da je procedura zapravo jednostavna. “Najprije treba s njihovih internetskih stranica skinuti info paket koji popunjen treba dostaviti natrag, a istovremeno ostavljaju podatke o tvrtki”, kaže Vican, dodajući da u dobro uhodanoj tvrtki sve ne traje duže od mjesec dana. Kad dokumenti stignu u NC3A, ona kontaktira hrvatsku misiju pri NATO-u koja je zadužena za provjeru tvrtke.

Okvirni sporazum
To obavlja Ministarstvo gospodarstva, dok Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost izdaje sigurnosni certifikat. Kad stignu sve povratne informacije iz Hrvatske, agencija poziva na potpisivanje okvirnog sporazuma.