Koliko je realan opstanak Dalmacijavina, uskoro će pokazati treći privatizacijski krug kojeg će objaviti Hrvatski fond za privatizaciju. Preuzimanje tog nekoć uglednog proizvođača vina, alkoholnih i drugih pića razmatrali su mnogi domaći i inozemni ulagači i tvrtke iz branše, no afera Maestro potpuno je zakočila nastavak prodaje. Stoga je i posve otvoreno pitanje ima li, u trenutnim uvjetima kada ulagači izbjegavaju rizik, ozbiljnih potencijalnih kupaca s dovoljno kapitala za vraćanje života u tu splitsku tvrtku. Agrokor je godinama slovio za najozbiljnijeg pretendenta na Dalmacijavino, pa i unatoč mogućoj reakciji Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Tvrtka Agorkor Vina objedinjuje šest vinarija u Hrvatskoj, a po posljednjim podacima na domaćem tržištu vina imao je udjel od 31%. Nagađanja oko toga jučer su prekinuta. Iz Agrokora nam je službeno odgovoreno kako nisu zainteresirani i neće se natjecati u privatizaciji Dalmacijavina.

Predugo čekali
Osim Agrokora, svojedobno se potencijalne kupce tražilo i među Kutjevom Envera Moralića, Svjetlanom Stanićem, protiv kojega se i vodi proces zbog Dalmacijavina, potom širokobriješkim poduzetnikom Milanom Lučićem, ruskim poduzetnikom koji je ulagao na području Imotskog Dmitrij Željeznjakom. Prije godinu dana interes su pokazivale i pojedine poljoprivredne zadruge s dalmatinskog područja, no u krugovima bliskima navedenim poduzetnicima, tvrde da malo izgleda da bi se itko i javio na natječaj. “Država je predugo čekala s natječajem”, kaže jedan od sugovornika i procjenjuje da bi i Agrokor teško spasio Dalmacijavino, i uz svu pomoć države koju će pružiti novom vlasniku otpisom svojih potraživanja. Jedini koji zasad iskazuje interes, ali načelni, jest Moralić. “Tek kada vidimo uvjete natječaja i situaciju u tvrtki moći ćemo govoriti nešto konkretnije, jer su se uvjeti u vinarstvu zadnje dvije godine jako promijenile”, kaže Moralić.Dalmacijavinu su koncem rujna 2010. obveze prelazile 831 milijuna kuna, a gubitak iznad kapitala bio je 551,4 milijuna kuna. Tvrtka čiji je temeljni kapital 155,5 milijuna kuna, nudit će se za simboličnu 1 kunu, ali i uz maksimalno otpisivanje duga državi kao glavnom vjerovniku ostaje obveza ulaganja, koja se procjenjuje na najmanje 100 milijuna kuna, uz zadržavanje više od 500 radnika.

Pomorsko dobro
Zanimljivo je i da HFP u natječaj nije unio procijenjenu vrijednost imovine u trajektnoj luci u kojoj su trenutni pogoni, a koji neće biti prodavani jer je riječ o pomorskom dobru. Ta će se imovina nakon selidbe koja je u tijeku, prenijeti na državu. No, u natječaju nije definirana njezina vrijednost, za koju bi kao u slučaju škverova, bile umanjene obveze Dalmacijavina državi. Selidbu financira HFP, a traje od polovice listopada i treba okončati 15. ožujka, a ne bude li preseljenje na vrijeme, HFP će produljiti natječaj. U Dalmacijavinu brinu se i zbog mogućeg otezanja privatizacije, jer, kažu, od svibnja ne proizvode alkohol, jer nisu uspjeli dobiti tarifni broj, a zbog toga nemaju više niti mogućnost uvoza i izvoza.