Hrvatska obrtnička komora objavila je sedam uvjeta budućoj Vladi očekujući da ih riješi tijekom šest mjeseci nakon dobivanja mandata. “Sve političke opcije imale su dovoljno vremena, bit će bolnih rezova, no obrtnici su već pripravni na štednju”, kazao je predsjednik Komore Dragutin Ranogajec. Od političara traže, naglasio je, da se o zahtjevima izjasne prije 4. prosinca.

Uvođenje financijske discipline, obrazovanje bez alternative, jednakost u pravima, ali i u odgovornostima za preuzete obveze svih gospodarskih subjekata, sukreiranje gospodarske politike, povećanje konkurentnosti obrtništva, fleksibilnije korištenje radne snage i povratak ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva taksativni su zahtjevi HOK-a. “Za moguće poslovne rizike obrtnik jamči cjelokupnom imovinom, a poduzetnik tek sa 20.000 kuna kapitala, tlom pod nogama i nebom iznad glave”, ilustrirao je Ranogajec neravnopravnost u poslovanju. Pozvao je novu Vladu da poduzetnicima nametne istovjetna jamstva kao obrtnicima. “Država mora biti najmoralniji poduzetnik, stoga HOK zahtijeva provedbu Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji stupa na snagu početkom siječnja 2012., dosljedno za male obrtnike i velike tvrtke. Naplate li obrtnici uredno potraživanja, onda mogu i zapošljavati”, istaknuo je dodavši potrebu provedbe multilateralne kompenzacije u koju će biti uključen i državni sektor, a ne samo poduzetnička scena. Komora predlaže i da mirenje postane obvezan uvjet prije pokretanja sudskih parnica, što će, uvjereni su, odteretiti sudstvo i olakšati reformu pravosuđa. Oblikovanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mora biti zajednička odgovornost Vlade, socijalnih partnera, obrta i poduzeća te obrazovnog sustava jer kvalitetno obrazovanje nema alternativu, upozorio je Ranogajec zatraživši učvršćivanje javnih ovlasti HOK-a, veću prohodnost obrtničkih kvalifikacija radi nastavka obrazovanje te potporu zakladi koja bi stipendirala učenike za deficitarna zanimanja. U Hrvatskoj nije iznimka već pravilo da su mnogi zakoni nedorečeni i neprovedivi u praksi pa se izmjene rade već nakon nekoliko mjeseci. O tome svakako ima što reći 90.000 obrtnika koji su do sada bili isključeni iz sustava, a sada inzistiraju da njihovi predstavnici kao vanjski članovi uđu u šest ključnih odbora Sabora. Radi fleksibilnijega korištenja radne snage, no uz punu zaštitu svih prava radnika, ali i poslodavaca, obrtnici traže zakonski okvir koji će dopuštati lakše zapošljavanje na privremenim i povremenim poslovima. Smatraju da i sindikati moraju prihvatiti tu mogućnost jer pridonosi smanjivanju nezaposlenosti. Povratkom ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva obrtnici će dobiti vjetar u leđa i više neće biti u škarama velikog poduzetništva, “Zbog problema radnika Đakovštine i Kamenskog cijela država digla se na noge, a 15.000 zatvorenih obrta nikoga ne zabrinjava što je doista licemjerno”, ističe Ranogajec.

Stav političara

SDP na tragu HOK-a, HDZ šuti
Gospodarski strateg SDP-a Branko Grčić tvrdi da su oni najavom povratka ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva preduhitrili HOK. “Prije krize najveći doprinos zapošljavanju dali su upravo obrtnici, malo i srednje poduzetništvo, čak 80% novozaposlenih i stoga vraćamo ministarstvo”, kaže Grčić i dodaje da apsolutno podupiru i ostale zahtjeve HOK-a. Na istovjetan upit hadezeovci jučer nisu odgovorili što misle o uvjetima koje obrtnici stavljaju pred novu Vladu.