Proizvođači čvrstih mineralnih sirovina – kamena, šljunka, pijeska, cigle, cementa i vapna, okupljeni u GIU Promins, na konferenciji pod pokroviteljstvom Hrvatske udruge poslodavaca koja u Udruzi industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva okuplja poslodavce iz ove branše, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore zajedno s Brankom Šegonom, pomoćnikom ministra financija, iznijeli su precizne podatke o stanju u sektoru u proteklom razdoblju i opovrgli iskrivljenu sliku stvorenu u javnosti o rudarskom sektoru kao generatoru enormnih profita.

Pad potražnje
Branko Šegon potvrdio je da je na ime obračunatih koncesijskih naknada u iznosu od 368 milijuna kuna za 2011. godinu sektor uplatio gotovo 333 milijuna kuna, što je više od 90% obračunatoga. Šljunčari za koncesije godišnje plaćaju 9 milijuna kuna, što znači da nisu točne paušalne izjave prenesene u javnosti o 9 milijardi kuna duga za koncesije na ime eksploatacije šljunka jer bi za dostizanje toga iznosa šljunčari morali raditi čak tisuću godina. Od 2008. do 2011. godine zbog golemog pada potražnje i prihoda grana je izgubila 41% zaposlenih, dok su joj rashodi osjetno rasli zbog rasta koncesijskih naknada te je ostvarila prosječan godišnji gubitak od 162 mil. kn. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, istaknuo je da ekstraktivna industrija čini 8,6% GDP RH te godišnje ukupno ostvaruje 12 mlrd. kuna prihoda. Rudarstvo predstavlja baznu industriju ne samo za građevinarstvo već i minerali čine razne proizvode bez kojih svakodnevni život ne bi bio moguć – od paste za zube do cesta i stanova. Ipak, u Hrvatskoj važnost ni potencijali za zapošljavanje i investicije ove grane nisu prepoznati, već joj se, istaknuo je, poslovanje onemogućava dugotrajnim višegodišnjim, netransparentnim i neizvjesnim postupcima ishođenja rudarskih koncesija, neusklađenim propisima i izostankom koordinacije brojnih državnih tijela koja sudjeluju u tom postupku. U vrijeme kad treba sačuvati svako radno mjesto, poslodavci se ne bi smjeli suočavati s takvim preprekama, već u partnerstvu s vlasti, lokalnom upravom i medijima promicati poduzetništvo i stvarati uvjete za investicije. Veliko stručno znanje i iskustvo grana je pokazala izradom nacrta novoga Zakona o rudarstvu, u kojoj su zajedno sudjelovale sve sektorske udruge gospodarstvenika, što je prepoznalo Ministarstvo gospodarstva.

Traže dijalog
Zato rudari traže odgovorno ponašanje zakonodavca i otvoreni dijalog, posebice u izradi zakonske regulative, poticajno okruženje, transparentnost, predvidljivost te kratkotrajnost postupka koncesioniranja koji se mora provoditi na jednome mjestu. U tom je smislu pomoćnik ministra financija pozvao gospodarstvo na suradnju u aktualnom procesu izrade nacrta Zakona o koncesijama. Nužno je žurno usklađivanje propisa i koordinacija ministarstava te ureda državne uprave radi skraćivanja postupka ishođenja ili produljenja rudarske koncesije jer ti postupci sada traju više godina, što nije održivo niti prihvatljivo gospodarstvu koje je time onemogućeno u svakodnevnom radu, investicijama i zapošljavanju. Za razvoj ove kao i drugih grana važna je brza i efikasna usluga učinkovite proaktivne, a ne reaktivne državne administracije, istaknuto je na konferenciji održanoj 23. svibnja 2012. u Zagrebu.