Tijekom godine dana od usvajanja novog zakona o zadrugama, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u Hrvatski sabor, postojeće zadruge u Hrvatskoj morat će se posve uskladiti s novim ustrojem zadrugarstva.

One zadruge koje se u tom vremenu ne prilagode čeka likvidacija, a u slučaju starih zadruga koje postoje još iz socijalističkog sustava i nisu se do 1995. godine uskladile s postojećim sustavom bit će sa stupanjem na snagu ovog zakona brisane, a njihova imovina nakon podmirenja vjerovnika pripast će jedinicama lokalne samouprave. Krajem prošle godine u sudskom registru je bilo registrirano ukupno 2624 zadruge. Unatoč dugoj tradiciji zadruge u Hrvatskoj konstantno prati loš imidž, no nakon 2002. i posljednjih izmjena zakona interes za njihovim osnivanjem je porastao pa ih se prosječno godišnje osnivalo po 205. Kako bi se dodatno potaknuo razvoj tog sektora – u Europi se, primjerice, broji više od 300.000 sa 4,8 milijuna zaposlenih – država je odlučila mijenjati sustav. Novine bi prije svega trebale pojednostaviti i pojeftiniti osnivanje zadruge. Više neće biti potreban ugovor o osnivanju, nego samo pravilnik zadruge. Broj osnivača s tri je podignut na najmanje sedam. Cilj je toga, ističu u Vladi, poticati otvorenost zadruga. Upravo se glavni kočničar u dosadašnjoj praksi pokazala malobrojnost osnivača pa su male zadruge zbog takvih odredbi ostajale u obiteljskim okvirima i bile zatvorene za nove osnivače, što je suprotno ideji zadrugarstva. Stalni problem nedostatka kapitala potrebnog za poslovanje promjenama zakona nastoji se smanjiti odredbama da se uvodi – definiranje najmanje visine jednog uloga u zadrugu, a problem nedostatka sredstava rješava se uvođenjem novčanih uloga koje mogu unositi i osobe koje nisu članovi zadruge. Visinu uloga određuje skupština zadruge, ali ona ne može biti ispod jedne tisuće kuna. Članovima zadruge osigurano je i da za njezine obveze ne odgovaraju drugom imovinom koju nisu unijeli u zadrugu. Među ostalim, predloženim se zakonom uvodi mogućnost osnivanja mirovnog vijeća ili arbitraže te obveza njezinih članova i radnika da se u slučaju spora obrate tijelu zadruge prije nego idu na sud. Novina je i u konkretnijem definiranju nadležnosti skupštine, a nadzorni odbori ubuduće bi umjesto dvogodišnji trebale imati četverogodišnje mandate, dok se od uprave u zadrugama odustalo te se sada predlaže da zadruge zastupa i vodi upravitelj s mandatom od pet godina.