Među najvećim preprekama konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva poslodavci su nebrojeno puta isticali rigidnost radnog zakonodavstva, a potreba fleksibilizacije posebno je naglašena upravo u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Da do potrebnih promjena u tom smjeru nije došlo, potvrđuje praksa i primjena novog Zakona o radu kao i nova pravila o vođenju evidencije radnog vremena. Primjena novog Zakona o radu u djelatnosti ugostiteljstva i turizma pokazuje da se već početkom 2011., a još više u godinama koje slijede, mogu očekivati ozbiljni problemi u društvima u kojima objekti ne rade više od sedam mjeseci. Tako radnik koji radi u objektu koji godišnje radi sedam mjeseci i zaposlen je na neodređeno vrijeme uz redoviti rad (1218 sati), s tim da maksimalno korištenje preraspodijeljenog rada u preraspodjeli iznosi 413 sati plus godišnji odmor (200 sati), može maksimalno godišnje odraditi 1831 sat. Budući da je godišnji fond sati 2088 sati, očito je da nedostaje 257 sati. Dakle, smanjenje maksimalnog broja sati u preraspodjeli sa 60 na 56 tjedno dijelu radnika onemogućuje postizanje godišnjeg fonda sati, što rezultira činjenicom da neće biti drugog rješenja doli otkazivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme zbog gospodarskih razloga, odnosno zbog nemogućnosti osiguravanja cjelogodišnjeg rada i radnog odnosa radnicima. U ovoj djelatnosti, u kojoj se može raditi samo kada gostiju/turista ima, a to je u pravilu tijekom ljetne turističke sezone sa znatnim oscilacijama u pre/posezoni i glavnoj sezoni, primjenom novih odredbi Zakona o radu dolazi do sljedećih posljedica: zaposlenici na neodređeno vrijeme zbog zakonskog ograničenja u dopuštenom radu iznad punoga radnog vremena i ograničenja trajanja preraspodjele u objektima sezonskog poslovanja ne mogu ostvariti propisani godišnji fond sati a u samoj špici sezone morat će se zaposliti veći broj kvalificiranih radnika i to na vrlo kratko razdoblje od 2-3 mjeseca, kojih već ni sada nema slobodni. Tako kratko razdoblje rada dodatno umanjuje motivaciju za odabir tih zanimanja i za radom u ovoj djelatnosti. Slijedom toga su socijalni partneri suglasni o potrebi izmjena Zakona o radu u vezi s preraspodjelom. Stoga je, ne negirajući potrebu prilagođavanja normama Europske unije, Hrvatska udruga poslodavaca uputila prijedlog izmjena Zakona o radu resornom ministarstvu, koje bi uskoro trebalo krenuti u potrebne izmjene. S istim ciljem – prilagodbom propisa specifičnostima i prirodi poslovanja u djelatnosti turizma i ugostiteljstva – nastavljaju se i granski kolektivni pregovori nakon što je provedeno usklađivanje s novim Zakonom o radu.