Iako je energetika prepoznata kao jedan od generatora razvoja Hrvatske, često se ispušta iz vida da tu nije riječ samo o zadovoljavanju energetskih potreba i izravne koristi od prodaje energije. Izgradnjom energetskih postrojenja otvaraju se velike mogućnosti za razvoj kako industrije, tako i znanosti.

Energetska su postrojenja složeni tehnički sustavi i imaju velik broj pomoćnih podsustava upravljanja kako bi mogla funkcionirati. Takvi se sustavi najčešće izvode od standardnih komponenti koje moraju biti integrirane tako da odgovaraju pojedinom postrojenju, dakle moraju biti modularne. Iako su sustavi prilagodljivi, samo ako imaju dobar regulacijski algoritam mogu poboljšati rad cijelog postrojenja. Takvi sustavi nisu “core business” velikih kompanija i tu je razvojna šansa malih i srednjih instituta i R&D poduzeća. Kako je bit problema u inovativnoj integraciji sustava i poboljšavanju upravljačkih karakteristika, nisu potrebna velika ulaganja u opremu, nego u razvoj kadrova. Primjer takvog razvoja proisteklog iz istraživanja pomoćnih sustava u energetici je projekt “Primjena neuronskih mreža i neizrazite logike u turbinskoj regulaciji i brodskim sustavima kormila”, koji je Fond Jedinstvo uz pomoć financirao sa 168.000 eura, a još 97.000 eura uložili su projektni partneri i industrija. Riječ je o Fondu koji je 2007. godine, u ime Vlade Republike Hrvatske, osnovalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Fond djeluje u sklopu Projekta tehnologijskog razvoja, koji je financiran zajmom Svjetske banke. Od osnutka do ožujka 2011. godine, sredstvima Fonda financirano je ukupno 80 znanstveno-tehnologijskih projekata, od kojih je 47 još u tijeku. U aktivnosti Fonda ukupno je uloženo 57 milijuna kuna. Ministarstvo je, kao nositelj projekta, osiguralo gotovo 39 milijuna, a ostala su sredstva osigurale međunarodne znanstveno-istraživačke institucije (7,9 milijuna kuna), privatni sektor (4,8 milijuna kuna) te hrvatske javno znanstveno-istraživačke institucije (5,7 milijuna kuna). Svi su oni prepoznali ključnu ulogu ovakvog načina financiranja i jačanja znanstveno-istraživačke djelatnosti u osiguranju vidljivosti hrvatske znanosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u međunarodnim okvirima. Vodeća organizacija u projektu “Primjena neuronskih mreža i neizrazite logike u turbinskoj regulaciji i brodskim sustavima kormila”, koji je trajao od studenoga 2007. do studenoga 2010. bio je Brodarski institut d.o.o. iz Zagreba s partnerom Systems Research Institute iz SAD-a.

Projekt je pokrenut na temelju dugogodišnjeg iskustva u razvoju sustava turbinske regulacije vodnih turbina u Sektoru za upravljanje procesima Brodarskog instituta. Kako bi se razvoj regulatora održao konkurentnim bilo je potrebno dodatno obrazovati kadrove i razviti nove metode integracije turbinskih regulatora.U skladu s tim, projekt je imao nekoliko ciljeva: uspostavu laboratorija za napredne industrijske regulacijske sustave, transfer znanja iz područja naprednih regulacijskih sustava u Hrvatsku te razvoj regulacijskih algoritama s neuronskim mrežama i algoritama neizrazite regulacije. Zahvaljujući sufinanciranju Fonda Jedinstvo uz pomoć znanja, laboratorij je izgrađen na temelju dSpace simulacijskog sustava u realnom vremenu i NI cRIO upravljačkog sustava s pripadajućim senzorima i u redovnoj je upotrebi. Također, u laboratoriju su dostupni i Siemens SIMATIC PLC-i. Oprema nabavljena sredstvima Fonda kombinirana je s opremom nabavljenom iz drugih sredstava Brodarskog instituta. Projektom je razvijen novi regulacijski model vodne turbine u realnom vremenu, koji je korišten za razvoj sustava turbinske regulacije na hidroelektranama u Hrvatskoj. Korištenjem modela znatno je unaprijeđen postupak razvoja i projektiranja turbinskih regulatora, a stečena su znanja primijenjena i u drugim područjima. Također, razvijeni su adaptivni neizraziti regulator vodne turbine i novi elastični neizraziti adaptivni regulator. Šestero hrvatskih istraživača, sudionika projekta, usvojilo je dodatna specijalistička znanja o neizrazitim sustavima upravljanja i sustavima upravljanja s neuronskim mrežama, a tijekom projekta uspostavljena je i suradnja s trojicom znanstvenika iz SAD-a.

Ognjen Kuljača, autor je vodeći istraživač Sektora za upravljanje sustavima i procesima Brodarskog instituta, vodio je projekt s dr. sc. Krunoslavom Horvatom, dipl. ing. el.

Zaključak

Patent iz SAD-a
Istraživački rad potpomognut sredstvima Fonda urodio je dodatnim rezultatima. Znanje stečeno upotrebom laboratorijske opreme iskorišteno je u razvoju i puštanju u pogon regulatora za generator valova, koji se koristi za različita testiranja, uključujući testiranje brodskih modela. Drugi, važniji rezultat postignut je u analizi fenomena nelinearnog rezonantnog skoka. Razvijena eksperimentalna i simulacijska metoda određivanja točki u kojima se pojavljuje nelinearni rezonantni skok prijavljena je kao preliminarni patent u SAD-u.

Inovativni razvoj
Kao zaključak može se reći da je sufinanciranje istraživačkog rada vezanog uz energetiku urodilo suvremenim, “state-of-the-art” istraživačkim rezultatima koji su primijenjeni već tijekom projekta. No, kao dodana vrijednost, stečena su znanja iskorištena i u područjima koja nisu vezana uz energetiku. Dolaskom novih obnovljivih tehnologija prostor za ovakav inovativni razvoj u Hrvatskoj se povećava, međutim, kao što i ovaj slučaj pokazuje, nužni su prateći fondovi koji će pomoći u inicijalnoj fazi razvoja, sufinanciranjem obrazovanja kadrova i nabave znanstvene opreme.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije