Rezultati Podravke za 2007. nisu sjajni, ali u njima ima mnogo toga što je dobro. I to nam daje razloga za zadovoljstvo unatoč kritikama koje su uslijedile nakon objave“, kaže Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke u intervjuu za Poslovni dnevnik, koji je njegov prvi cjelovitiji istup u medijima unatrag nekoliko mjeseci. Nije teško zaključiti da je glavni razlog povlačenja bila izborna kampanja u kojoj je Podravka osobito bila na političkoj vjetrometini. No Marinac negira da je za to vrijeme u Podravci sve stalo i da to pokazuju i rezultati u prvom ovogodišnjem kvartalu. Iako investicijska javnost smatra da je Podravka minimalnu dobit ostvarila samo zbog knjigovodstvenih manevara, a kritičari postavljaju i pitanje odgovornosti Uprave, Marinac ističe da su ”rezultati stvar interpretacije“. ”Izvješće je službeno usvojeno, kompanija je u malome plusu, a sve drugo je u suglasju s pojedinim željama. A ako netko želi mijenjati Upravu, to može napraviti i kad je rezultat dobar i kad je loš“, naglašava Marinac, te dodaje da takvih intencija od strane predstavnika vlasnika uopće nije bilo. Najviše negativnih silnica izazvalo je, inače, rezervirano mišljenje revizora o prodaji tvornice rajčica u Umagu, jer bi bez te transakcije koja je odrađena tik pred kraj godine rezultat bio zapravo negativan. ”Svake godine pokušavamo smanjiti vrijednost imobilizirane imovine. To ponekad pogoršava vrijednost bilance, a nekad je poboljšava. Revizor, pak, reviziju radi na jedan dan u godini i kad taj dan izgledaš loše onda je takvo i njegovo mišljenje. Umag smo naprosto htjeli završiti u 2007. godini. Možda je tajming bio loš, no da smo htjeli namještati rezultat, onda bismo to napravili pametnije. A to što lokacija na kojoj je tvornica bila ima mnogo veću vrijednost od knjigovodstvene, samo nam je dobrodošlo. Na sličnoj transakciji u Sloveniji i Mađarskoj imali smo negativnu bilancu. Nijedan posao ne radimo da bismo namjestili bilancu”, tvrdi Marinac.

Koliko se smatrate osobno odgovornim za ovakvo poslovanje?
Pitanje odgovornosti je jedno, a pitanje interpretacije rezultata je drugo. Prije svega, rezultat nije loš, jer smo gubitak trgovačke robe u vrijednosti 270 milijuna kuna u jednoj godini gotovo nadoknadili prodajom vlastite robe u vrijednosti od 210 milijuna kuna. Naš je neuspjeh da to nismo uspjeli nadoknaditi u cijelosti. Uz to, vrlo je pozitivno to što nam rastu bruto marže. Kolikogod bi neka javnost ili bilo tko drugi želio da je to i stvarno loš rezultat, nije tako. Naprosto je dobro zamijeniti 270 milijuna kuna tuđe robe sa 210 milijuna kuna vlastite.

Zašto se nije sve nadoknadilo?
Jednostavno, nismo stigli, nismo bili dovoljno brzi. Zakasnili smo za jedan kvartal. Osim toga, za ulaz vlastite robe na police morali smo platiti određenu cijenu, jer smo morali istjerati druge, pa se i to odražava na rezultat. Da se razumijemo, s ovim se rezultatom ne želim hvaliti, ali želim dati protutežu komentarima u kojima se potencira negativno.

Mislite da su kritike neosnovano zlonamjerne?
Znam samo da smo u 2007. imali izbore, u njima tri jaka igrača iz Koprivnice i ljude koji su na ovaj ili onaj način bili vezani uz politiku, a istodobno su naši zaposlenici. Ovaj put se to na Podravku reflektiralo jače nego prije. Nije tajna da smo često igrali sami protiv sebe, jer je to nekome trebalo ili je barem mislio da mu treba za nekakav politički uspjeh. Nismo svi bili jednako fokusirani na uspjeh kompanije jer su postojali i drugi ciljevi i zato se ne mogu oteti dojmu da kritike idu iz poriva koji nemaju mnogo veze s biznisom.

Ali govorimo o kritikama javnosti koja rezultat prati zbog vrijednosti kompanije?
Investicijska javnost ima pravo biti nezadovoljna jer napredujemo znatno sporije nego što smo htjeli i planirali. Međutim, i sami smo malo prestali s komuniciranjem što i kako radimo, dijelom i zbog toga što imamo dosta kompleksan način odlučivanja. U njemu bitan utjecaj ima i Nadzorni odbor, koji je zbog odnosa snaga više orijentiran na interese stakeholdera, a manje na biznis.

Je li bilo pokušaja da se bolje razgraniče kompetencije uprave i Nadzornog odbora i da Uprava dobije više samostalnosti?
U više navrata smo inicirali promjene statuta u tom smislu, ali nikad nismo postigli suglasnost svih stakeholdera da se to i učini. Probat ćemo opet, pogotovo jer postoje potrebe usuglašavanja s izmjenama ZTD-a.

Da kojim slučajem ne razmišljate o uvođenju monističkog sustava?
I o toj ideji se raspravlja. Smatramo da bi to podiglo efikasnost, malo zaoštrilo raspodjelu odgovornosti i ubrzalo donošenje odluka.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Predsjednik NO-a Mladen Vedriš na neki način vas je amnestirao od odgovornosti za rezultat zbog “činjenice da rezultati prvoga kvartala pokazuju da restrukturiranje konačno daje učinke”. Može li se na temelju njih projicirati cijela godina?
U prvom kvartalu imamo rast iznad plana, što je prvi put unatrag 10 godina, i to na svim kategorijama i na svim najvažnijim tržištima. Na temelju toga procjenjujemo da ćemo imati i najbolji rezultat otkad vodim kompaniju. Računamo na dvoznamenkasti rast prodaje.

Bilo je najava o mogućoj rekonstrukciji uprave nakon godišnjih rezultata? Kad bi se to moglo dogoditi i koliko je to doista u vezi s dogovorom koalicijskih partnera o podjeli interesnih zona u Podravci?
Sigurno će doći do promjena, ali je rekonstrukcija mnogo više u vezi s projektom nove organizacije, nego s eventualnim političkim dogovorima. Dakle, mijenja se organizacija radi dobivanja više razina odgovornosti. Zbog toga će se mijenjati i korporativne funkcije, a onda je upitno hoće li svi današnji članovi Uprave na novim funkcijama imati istu ulogu. Realno, to bi se moglo dogoditi do ljeta.

A ako se prije toga promijeni vlasnička struktura?
Mislim da se vlasnička struktura neće bitno promijeniti sve dok država kao najveći pojedinačni dioničar ne odluči mijenjati svoj status.

Što ako, recimo, Fima uspije realizirati svoju nakanu da poveća udio do 25 posto?
Jasno vam je da ne smijem niti želim komentirati nakane naših vlasnika, ali ne mislim da je u kraćem roku, recimo do skupštine, moguće da netko poveća svoj udjel. Barem ne s današnjim kretanjima na tržištu.

Pa nije li sadašnja cijena dionice upravo stimulativna za to?
Bojim se da bi se već nakon protrgovanih jedan posto ona veoma povećala. Naprosto, ne postoji 15% free floata. Da bi se skupilo toliko, potrebno je kupovati od kolega u biznisu, a ne vjerujem da bi oni na to, kad je u pitanju cijena, ostali ravnodušni.

Je li predstavnik Fime Upravi Podravke jasno iznio želju da poveća udio u vlasništvu i je li vam prezentiran tzv. projekt spice?
Projekt se kao ideju pokušalo prezentirati Darku Marincu i suradnicima, a ne cijeloj Upravi. Na to smo mi odgovorili da smo za to čuli, ali da im mi tu ni na koji način ne možemo pomoći. Naša je obveza saslušati dioničare. Sve više od toga nismo ni željeli ni smjeli raspravljati jer za to nemamo ovlasti od vlasnika.

Je li se Fima, nakon što je to objavljeno, ponovno obratila Upravi?
Nije.

Imate li saznanja da su u međuvremenu kontaktirali s nekim od vlasnika?
Koliko znamo, oni su razgovarali jedino s nekim stakeholderima, a ni na tržištu nisu bili aktivni, jer bismo mi to znali. Možda su, s obzirom na reakcije u javnosti, zasad od toga odustali.

Vi osobno nikad niste krili kako mislite da je izlazak države iz vlasništva Podravke važan za poboljšanje efikasnosti. Utoliko je logično zaključiti da biste Fiminu namjeru mogli i podržati?
I dalje to mislim, a ponavljam da je bitne promjene u vlasništvu moguće realizirati onoga dana kada se država na to odluči. O njezinim namjerama dosad su postojale kontradiktorne izjave. Najnovije što čujemo je da se razmišlja o ideji unošenja udjela u ZIF i mislimo da je to dobro.

Hoće li kotiranje ZIF-a negativno utjecati na cijenu dionice?
Mislim da će biti obratno. Naime, postoje najave da će u osnivanje zatvorenih investicijskih fondova osim države ići i privatni sektor kojemu će, kao i državi, u interesu biti da im fondovima upravljaju profesionalci. Ako takvi fondovi budu dobro vođeni, od kompanija u kojima imaju udjele tražit će efikasnost i rezultat. To će nas tjerati na bolji rad i zato mislim da bi postojećoj cijeni dionice to samo moglo dati poticaj.

Belupo na burzi

Što je sad drukčije nego kad se ideja o izlistavanju Belupa na burzi prvi puta pojavila. Belupo vam i dalje treba kao izvor novca?
Mnogo toga je drukčije. Tada smo imali namjeru listati Belupo da bi došli do jeftinijih izvora novca za razvoj tvrtke.

Pa na to se i sada tako gleda. Profit imate samo na račun Belupa?
A zaboravlja se da Belupo, sa 300 dana rokova plaćanja u farmaceutici, stalno uzima novce od prehrane. Mi samo imamo dobru sinergiju. A kad je o listanju riječ, Belupo ima ozbiljne namjere da se širi na još nekim tržištima pa će se ono dogoditi samo ako procijenimo da će mu za to širenje trebati novci koje neće moći sam osigurati kroz normalne izvore financiranja.

Veliki projekti na tržištima izvan regije i dovršetak akvizicija

Doživljaj je da je zbog izbora u kompaniji sve stalo pa tako i projekti vezani uz akvizicije?
I to je pogrešan dojam. Na akvizicijama se nije stalo, samo nijedna nije završena u proteklom razdoblju. Bit će zaključene u iduća 4 mjeseca jer smo donijeli odluku da ni u jednoj tvrtki koja nas zanima ne započnemo finalne razgovore prije revidiranog izvješća za 2007. Jedina koja je stvarno otpala je češka akvizicija, a u tijeku su pregovori sa 3 tvrtke izvan Hrvatske i 2 u Hrvatskoj.Znači, i Vitaminka i Puris su još u igri? Ne krijemo da se kanimo jače širiti u mesnom asortimanu, a kad je riječ o Vitaminki, samo bih želio naglasiti da sve informacije o toj akviziciji stižu samo iz Vitaminke, a nikad od nas. Postoji nekakav proces koji tamo još nismo završili. Mnogo važniji od toga su drugi, veliki projekti na dva tržišta koja su izvan ove regije, ali je još prerano iznositi o čemu se radi. Kad se objavi, mislim da će odjeknuti.