Na pitanje gdje se može u bolji šoping – u Imotski ili Dubrovnik, nepućeni bi se vjerojatno samo nasmijali jer bi im se odgovor činio sasvim jasan. Međutim, “biser Jadrana” je šopingholičarsko slijepo crijevo, s jednim jedinim, u usporedbi s onima u drugim krajevima, minijaturnim “mallom” – lapadskim DOC-om Željka Keruma.

Pritom nema naznaka da će se to neobično zaziranje trgovaca od juga Hrvatske u skorije vrijeme drastičnije promijeniti. Jedino je Agrokor najavio gradnju trgovačkog centra u Mokošici, pa su i Dubrovčani i njihovi gosti prisiljeni uglavnom apstinirati od trgovine. Ili pak želju za šopingom utaživati sjevernije, u Splitu, Šibeniku, Zadru… kad je već Neum zbog PDV-a prestao biti raj za kupnju kakav je bio. S druge strane Imoćani su u obližnjim Sovićima ili Grudama imali još razorniju konkurenciju od Neuma zbog koje je u devedesetima zapravo bila zamrla svaka trgovina s ove strane granice. No u kolovozu ove godine otvoren je trgovački centar Park&Shop investitora Vedrana Malenice, vrijedan devet milijuna eura i pružen na desetak tisuća četvornih metara. Centar koji ima ambiciju prerasti u lanac ima dvadesetak trgovina, dječju igraonicu, banku, poštu, restoran, kafić…

Novi brendovi
Dalmacija je na mnogo načina gospodarski devastirana, pa i brojem trgovačkih centara znatno zaostaje za, primjerice, Zagrebom i njegovom okolicom. U svim četirima dalmatinskim županijama jedva da ima toliko centara koliko ih ima samo u glavnome gradu. To što su u skorije vrijeme otvorena dva velika u Splitu i Zadru samo je malo nabolje promijenilo situaciju. Zadar i zadarsko područje ovo su ljeto postali bogatiji za veliki centar Supernova, ali već nekoliko godina tamo postoje i drugi, među kojima su velike nade polagane u City Galleriju, trgovački centar u središtu grada. Prema projektu jednog od najuglednijih hrvatskih arhitekata Nikole Bašića, taj je centar otvoren još 2000., a druga faza dovršena je u listopadu 2008. kao investicija zadarskog Arsenal Holdingsa i Immorent Internationala. Kad je dovršena i druga faza tamo je na 45.000 četvornih metara ukupno otvoreno oko 160 trgovina. I sve je izgledalo izvrsno, čak je u rujnu prošle godine centar dobio International Property Award, jednu od najprestižnijih nagrada za poslovanje nekretninama, u kategoriji najboljih trgovačkih investicija. No kriza je pogodila i ovaj centar, danas je dosta prostora zatvoreno, ne radi više ni dio kafića. Primat centra na Relji donekle je ugrožen i otvaranjem Supernove u predgrađu prema selu Crno. Supernova – zajednička investicija tvrtke Granit Vrkić i austrijske grupacije M2 – na 74.000 četvornih metara nudi oko devedeset trgovina, a pozornost kupaca privukla je nekim brendovima kojih u Zadru dotad nije bilo. Zanimljivo je da su i Supernova i City Gallery izgrađeni uz financijsku podršku Erste banke, a samo ovaj novi centar vrijedan je navodno oko 60 milijuna eura. Šibenik je zanimljiv slučaj: grad koji jedva preživljava i u kojem se ništa ne proizvodi, no zahvaljujući nekoliko jakih investitora sasvim solidno “jaše” u trgovačkoj branši. Primat svakako pripada Zagrebmontažinom Dalmareu na istočnom ulazu. Taj centar raspolaže nakon nekoliko dogradnji s gotovo 70.000 kvadrata. Gospodarski život bio bi znatno siromašniji bez Josipa Stojanovića Jollyja, trgovačko-hotelijerskog tajkuna koji je u rujnu 2007. otvorio trgovački centar City Life. Prednost toga “malla” je položaj u centru grada. Split je po razvoju ovoga vida trgovine kaskao za sjevernijim Zadrom, pa čak i za Šibenikom. Istina, u obližnjim Kaštelima još je 2002. godine otvorena Emmezeta, a uskoro i jedan od većih centara Mercatora.

Centar je ‘out’
Područje grada sve je do rujna 2007. bilo bez velikih trgovačkih centara, dok na mjestu nekadašnje tvornice Jugoplastike nije otvoren Joker Željka Keruma. Kasniji splitski gradonačelnik centar je nazvao po sinu Jošku, a tamošnjih stotinjak trgovina na ukupno 53.000 četvornih metara dobrim je dijelom izmijenilo navike Splićana koji su počeli zaobilaziti gradsko središte. U vrijeme gradnje pisalo se da Joker vrijedi oko 70 milijuna eura, od čega je 60 posto uložio Kerum, a 40 posto Immorent Leasing iz Erste grupe. Prošle je godine na istočnom rubu grada otvoren City Center One, najveći trgovački centar u Dalmaciji koji je poznatiji po sporu oko zemljišta na kojem je izgrađena pristupna cesta, za što je puno više od investitora Kaufmann&Hoffmana odgovoran grad. Dugo nakon otvaranja oko centra su se vidjeli radovi na okolišu, a u objektu vrijednom 140 milijuna eura još ima zatvorenih trgovina. Split bi uskoro mogao dobiti još jednoga trgovačkog diva, Mall of Split, koji na predjelu Mejaši planira graditi Tulipan grupa u vrijednosti oko 175 milijuna eura. Istina, najavljena gradnja još nije počela, ali kad jednom bude izgrađen, centar će na 60.000 četvornih metara imati više od 200 trgovina. Taj bi “mall” bio dio još većeg projekta nazvanog Vrata Splita, koji predviđa i nebodere od 35 katova sa stanovima, uredima i hotelima. Od najavljivanih sedam trgovačkih centara u Osijeku će se otvoriti tek njih tri, od kojih, unatoč najavama, u ožujku tek jedan, i to Portanova 23. ožujka. S gradnjom 85.000 četvornih metara poslovno-kulturnog centra Eurodom u vrijednosti 89 milijuna eura koncern Agram počeo je još 2006. godine. Tri godine poslije osječki poduzetnik Željko Biloš osnovao je tvrtku Amplitudo radi gradnje trgovačkog centra Portanova. Investicija u 79.000 četvornih metara iznosi 80 milijuna eura. Iste godine gradnju je počeo poljski investitor GTC, čija investicija u osječki Avenue Mall veličine 62.000 četvornih metara iznosi 60 milijuna eura, a projekt prati Europska banka za obnovu i razvoj.

Previsoko ulaganje
Iako se prvo očekivalo otvorenje Eurodoma, on do danas nije dovršen, a kada će biti otvoren, ne znaju ni u Agramu. Krajem prošle godine Jurica Vrdoljak, direktor tvrtke Eurodom, izjavio je kako bi se centar mogao otvoriti u ožujku. Iako službeni odgovor što se događa s Eurodomom, inače jednom od najviših građevina u Osijeku, nismo dobili, u Agramu neslužbeno doznajemo kako se investicija popela na gotovo 100 milijuna eura, što i u samoj Upravi smatraju iznosom koji je izmaknuo kontroli. Osim toga Eurodom i dalje ima problem kulturnog centra, zasebne zgrade koja je cjelina kompleksa Eurodom, a koja je u vlasništvu Grada Osijeka. No Grad sada nema novca dovršiti objekt, za što je potrebno oko tri milijuna eura, a da bi Eurodom dobio uporabnu dozvolu, kulturni centar mora imati fasadu. Sada je u stanju rohbau. O problemu kulturnog centra i Eurodoma nedavno je govorio i Krešimir Bubalo, osječki gradonačelnik, naglasivši da osječko Gradsko vijeće godinama nije izvještavano o Eurodomu. Bubalo je rekao da Grad Osijek ima ugovor od prije osam ili devet godina za gradnju kulturnog centra u sklopu projekta Eurodom, no problem je što pojedina pitanja nisu definirana osnovnim ugovorom, pa tako Grad ne zna ima li prema tom ugovoru 1500, 3500 ili 5000 četvornih metara u rohbau izvedbi. Drugi je problem, rekao je Bubalo, što Gradska uprava nema tri milijuna eura za dovršenje kulturnog centra, no o tome su počeli razgovarati s Eurodomom. Budući da je osječka Gradska uprava na pet različitih lokacija, a neki od prostora su u najmu, Bubalo je rekao kako bi bilo zanimljivo objediniti Gradsku upravu na prostoru Eurodoma, o čemu će se još razgovarati. Budući da je Eurodom do daljnjega “izvan utrke”, utrka je donedavno trajala između Portanove i Avenue Malla. Iako se u javnosti o tome nije govorilo, Portanova je Avenue Mallu preotela Cinestar multipleks kina. Naime, od samog početka istupanja u medijima Avenue Mall je u sklopu svog sadržaja isticao Cinestarovih devet multipleks kinodvorana kao jednu od prednosti, ali je u ožujku prošle godine Portanova sa Cinestarom potpisala ugovor o otvaranju tih devet kinodvorana u svom prostoru. Rješenje problema Avenue Mall je pronašao u Cineplexxu, koji je opet svoj dolazak u Osijek najavljivao u sklopu Esseker centra u samom središtu grada. No kako taj centar, unatoč izuzetnoj lokaciji, od samog otvaranja nije uspio iznajmiti sve lokale, a sada je gotovo prazan, Cineplexx se odlučio za Avenue Mall.

Pritisak Izraelaca
I Avenue Mall i Portanova otvorenje su najavili krajem ožujka na gotovo isti datum, no izvjesno je da se Avenue Mall u tom roku neće otvoriti. U GTC-u su od samog početka znali da će s lokacijom koju su izabrali za gradnju imati problema jer dio zemljišta na kojemu se treba izgraditi prilazna cesta pripada Osječaninu Kajetanu Šeperu koji traži povrat imovine pa je na to zemljište stavio sudsku zabranu raspolaganja. GTC godinu dana nije mogao dobiti lokacijsku dozvolu. No od te lokacije svejedno nisu odustali, već su nakon lobiranja dozvolu po hitnom postupku dobili nakon intervencije izraelskog veleposlanstva (jer iza GTC-a stoji izraelski kapital) Ministarstvu vanjskih poslova koje je zatim od Grada Osijeka zatražilo obrazloženje zašto je zakočen projekt vrijedan 60 milijuna eura. Prema posljednjim informacijama spor će se ipak riješiti isplatom Šepera u novcu. U konačnici, Portanova će prva otvoriti utrku za tržišnu poziciju, a kako je vlasnik Amplituda investitor iz građevinske industrije bez iskustva u ovom sektoru, u Portanovi kažu da su osnovali novu tvrtku zbog dolaska stranih konzultanata koji će se baviti upravljanjem centrom i povući “know-how” iz kompanije CB Richard Ellis koja se upravljanjem nekretninama bavi duže od 20 godina.U Portanovi kažu da više od dvije godine surađuju s britanskim konzultantom Rayom Cliffom, koji se bavi upravljanjem centrima, od SAD-a do Abu Dhabija. Zato ga, kažu, planiraju zadržati kao konzultanta koji će ih usmjeravati u vođenju Portanove tako da ostvaruje maksimalnu vrijednost za investitora i sve zakupce.

Popunjenost 90%

Trenutna popunjenost prostora u osječkoj Portanovi je 90 posto, kaže Maja Dorić, glasnogovornica Portanove. Naglašava da će se u Portanovi zaposliti oko 1000 ljudi, a na dovršavanju toga trgovačkog centra svakodnevno radi od 500 do 700 radnika.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske