Jednom kada krene proces sastavljanja, Nevera će kao najbrži električni automobili na svijetu za pet tjedana biti u svom prepoznatljivom obliku. Još će otprilike dva tjedna trajati kontrola kvalitete, odnosno statično i dinamično testiranje, nakon čega će radnici Rimac Grupe cijeli dan zamatati automobil u prozirnu foliju kako bi mogao na probnu vožnju, iliti cestu.

Cijeli proces koji se odvija u pogonima na zagrebačkom Jankomiru, od ožičenja automobila, tapeciranja, sastavljanja komponenti do testiranja demonstriran je prvi put domaćim novinarima, a ono što automatski upada u oči, još s galerije s koje puca široki pogled na proizvodnju, je nevjerojatan red, čistoća i organizacija prostora u kojem nastaje prvi ikada u Hrvatskoj sklopljen automobil, a čija je cijena prava sitnica – dva milijuna eura. I to bez posebnih želja…

Gostovao u studiju

Mate Rimac u Top Gearu otkrio koji je njegov auto iz snova

lakše do kapitala

Rimac: Javio mi se Amerikanac koji je svoju tvrtku izlistao na burzu za preko milijardu dolara, prodao ju je i dolazi u Hrvatsku

Kako je objašnjeno pri obilasku ureda i proizvodnje, Nevera će biti proizvedena u ukupno 150 komada. Za sada je jedna isporučena. Još nekoliko njih, od ukupno 50 naručenih, spremno čeka posljednje provjere prije nego što će biti isporučene kupcima. Krupne fotografije ne smijemo raditi jer, kažu nam, kupci ih još nisu vidjeli.

A oni pak, najčešće dolaze s američkog te europskog tržišta. Proces koji se odvija na Jankomiru, gdje je Rimac Groupa iz Svete Nedjelje preselila 2021. te u preuređenje uložila sedam milijuna eura, uskoro će se ponovno seliti. Već ovog ljeta počet će instalacija opreme u Rimac Kampusu u Kerestincu, a proizvodnja bi u novim prostorima, čija je veličina veća od centra Dubrovnika, trebala biti do kraja godine.

Off-the-shelf proizvodnja za kupce bi trebala značiti jeftinije i dostupnije proizvode/R. Anić/PIXSELL

Sa seljenjem slijedi, najavljuje Marko Brkljačić, voditelj ureda izvršnog direktora Rimac Groupe, veća industrijalizacija i automatizacija proizvodnje. No prostori na Jankomiru neće biti napušteni. Određeni će dijelovi proizvodnje ostati sve dok se ne završe započeti projekti. Nema smisla, objašnjavaju Brkljačić i Marta Longin, voditeljica komunikacija Rimac Groupe, premještati projekte koji nisu završeni.

Također, prostor će biti namijenjen postprodaji (aftersalesu), a koji ima ogroman financijski potencijal. Brkljačić tako navodi da Bugatti, čija je proizvodnja u Molsheimu u Francuskoj, gdje i ostaje, ima dva do tri puta veći prostor za postprodaju od onog namijenjenog proizvodnji.

A za akviziciju Bugattija, brenda starog 113 godina, koja je bila provedena u srpnju 2021., u Rimcu kažu da se pokazala “pobjedničkom” za sve četiri strane – za Rimac i Bugatti, ali i za VW te Porsche. “Želimo napraviti vodeću svjetsku kompaniju hiperautomobila koja objedinjuje oba brenda”, rekla je Marta Longin. Doduše, dodala je da za svaki brend imaju posebnu strategiju. Koncept Rimca s Neverom je od početaka električni, dok će Bugatti imati prijelaznu fazu.

Rad na novom modelu
O jačini Bugatti brenda dovoljno govori činjenica da je rasprodan do 2026. U prošloj je godini isporučeno 80 Chirona, od sveukupno 500.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Već otprilike dvije godine intenzivno radimo na novom modelu. Prošle smo godine predstavili prvi model unutar nove grupe te je to posljednji model s W16 motorom. Riječ je o Mistralu koji je rasprodan prije nego što je predstavljen javnosti. Naš je zadatak Bugatti brend dovesti na sljedeću razinu. S nama počinje Hybrid Generation 1 faza”, ističe Longin.

Prioritet je zapošljavanje domaćeg kadra, no kada do njega ne mogu doći, posežu za ljudima iz cijeloga svijeta/R. ANIĆ/PIXSELL

S kupnjom Bugattija, doduše, došlo je i do reorganizacije. Danas, odnosno od kraja 2021. ona posluje kao holding te je podijeljena na Bugatti Rimac i Rimac Technology, koji čine Rimac Groupu. Grupa pak ima 55% udjela u Bugatti Rimcu, a najveći je pojedinačni dioničar s 23%, Mate Rimac koji je CEO sve tri kompanije.

Obilazak proizvodnje bila je prilika i za osvrt na početke poslovanja. Dobro je poznato da je Mate Rimac svoj san o najbržem električnom automobilu na svijetu počeo iz garaže u Svetoj Nedjelji. Iako je tvrtka u sudski registar upisana 2009., svojim početkom smatraju 2011. kada su zaposleni prvi ljudi.

Danas, trinaest godina kasnije, kompanija zapošljava više od 2000 ljudi, a prema evaluaciji iz svibnja prošle godine vrijedna je 2,2 milijarde eura. Primjera radi, prije šest godina, 2017., njezina je procijenjena vrijednost iznosila 156 milijuna eura. Do danas je, kroz tri runde financiranja, prikupila 820 milijuna eura kapitala.

Najveća runda, u iznosu od 550 milijuna eura, došla je prošle godine od SoftBanke i Goldman Sachsa. Ponuda za dokapitalizacijom je, rekao je Brkljačić, bila mnogo veća, no njihova je strateška odluka bila uzeti “samo” 550 milijuna. Poslovne rezultate kompanije u 2022. iz Rimac Groupe još ne otkrivaju. Kažu da su financijski izvještaji još preliminarni i podložni izmjenama pa s njima ne žele izlaziti.

Rezultati podložni izmjenama
Navode samo da je na razini Bugatti Rimac kompanije nastavljen trend uspješne prodaje automobila te se očekuje konsolidirani prihod od oko 300 milijuna eura. U konačnici, dodaju, cilj je profitabilnost svih kompanija unutar Rimac Groupe.

Naravno, s Neverom to ide teže i traje godinama jer je razvoj i proizvodnja automobila koji je osvojio čak sedam rekorda, jako skupa. Kako bi pokrili taj trošak, kompanija zapravo od početaka, pa tako i danas, razvija komponente (baterijske sustave, električne pogonske sklopove, elektroničke sustave, komponente korisničkog sučelja) za brojne klijente iz automobilske industrije.

Sve to rade kroz kompaniju Rimac Technology, a koja zapošljava daleko najviše ljudi, njih 1300 od 2000 ukupno (Bugatti čini tim od 150 zaposlenih u Francuskoj). “Razvoj i proizvodnja komponenti razvila se zbog potrebe za financiranjem razvoja našeg hiperautomobila”, rekao je Brkljačić.

Ova je pak kompanije prošle godine, kažu iz Rimac Groupe, ostvarila značajan rast prihoda od prodaje u odnosu na 2021. Rast, za koji još ne otkrivaju koliki će točno biti, rezultat je akvizicije novih razvojnih projekata za klijente u automobilskoj industriji. Svaki je od tih projekata, ističu, dugoročan i prihode donosi tek nakon nekoliko godina.

Do profitabilnosti Nevere dug je put /ROBERT ANIĆ/PIXSELL

Snažan rast broja zaposlenih
A taj važan dio Rimac Groupe, koji možemo slobodno reći, drži glavu tvrtke iznad vode, u budućnosti bi kompaniji trebao donositi mnogo značajnije prihode. Brkljačić tako najavljuje da, nakon što su proteklih godina radili na komponentama za nekoliko maloserijskih automobila, poput Aston Martina Valkyrie ili Pininfarina Battiste, povećavaju proizvodne kapacitete.

“Proizvodit ćemo desetke tisuća sustava visokih performansi godišnje do 2024. te nastavljamo povećavati količine na nekoliko desetina tisuća sustava godišnje s proizvodima u rasponu od hibridnih baterijskih sustava do kompletnih platformi za vozila”, najavljuje voditelj ureda izvršnog direktora.

FOTO: ROBERT ANIĆ/PIXSELL

Takva, tzv. Off-the-shelf proizvodnja, za kupce bi trebala značiti jeftinije i dostupnije proizvode. Naime, objasnio je Brkljačić, umjesto da u potpunosti financiraju razvoj proizvoda, Rimac Technology će razviti takve proizvode na kojima će trebati raditi minimalne prilagodbe kupcu. U Rimcu se stoga nadaju rastu prihoda i u ovoj, za tehnološki sektor, vrlo nezavidnoj godini.

Planiraju i dodatna zapošljavanja koja će doduše nešto usporiti u odnosu na prošlu godinu kada je broj zaposlenih narastao za čak 700 ljudi. “Kako smo prošle godine popunili većinu kvote potrebne za nove projekte, planiramo nastavak rasta i u 2023., no u ukupno manjem obujmu nego 2022.”, rekla je Martina Verović, direktorica ljudskih resursa Rimac Groupe.

Inače, dodala je, prioritet im je zapošljavanje domaćeg kadra, no kada do njega ne mogu doći, posežu za ljudima iz cijeloga svijeta.

Rimac je tako danas jedan od primjera multikulturalnosti u Hrvatskoj jer ondje radi čak 48 različitih nacionalnosti te 30% stranaca.