Razmrvljenost parcela u Hrvatskoj predstavlja veliki problem u poljoprivredi i konkurentnoj proizvodnji hrane. Višestoljetno dijeljenje naslijeđene imovine rezultiralo je mnoštvom omalenih parcela na kojima je moderna poljoprivredna proizvodnja nemoguća.

Problem je zapažen već u prošlom sustavu, kad se tijekom 70-tih i 80-tih provodio veliki broj komasacija poljoprivrednog zemljišta, koje su (gdje su provedene) uglavnom dale veoma pozitivne rezultate. Komasacija je složena geodetsko-agrarna operacija kojom se za pojedino područje vlasnicima i posjednicima zemljišta njihove parcele „oduzimaju“ i nadjeljuje im se odgovarajuće ekvivalentno zemljište u jednoj cjelini ili minimalnom broju parcela. Pri tom se vodi računa o kvaliteti i bonitetu zemljišta, te kulturi koja se na istom uzgaja. Također, uspostavlja se kompletna infrastruktura putova i kanala za navodnjavanje i rješavaju svi imovinsko-pravni odnosi (nova zemljišna knjiga i katastarski operat), čime zemljište dobiva na kvaliteti i vrijednosti. Za razliku od urbane komasacije, koja je u novom Zakonu o prostornom planiranju i građenju našla svoje zakonske okvire, agrarna ili poljoprivredna komasacija nema nove zakonske okvire, već počiva na starom Zakonu o komasaciji (NN 10/79, 21/84 i 5/87).

Dobrovoljna zamjena
Prije nekoliko godina uz financiranje iz švedske darovnice i iz državnog proračuna, proveden je pilot-projekt okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj putem dobrovoljne zamjene zemljišta među pojedinim individualnim poljoprivrednicima. Ne može se zanemariti rad i trud djelatnika i suradnika na projektu, kao i neki pozitivni rezultati, međutim, iz iskustva koje naši članovi, geodeti, imaju, a s obzirom na tradiciju, mentalitet naših ljudi, nesređenost imovinsko-pravnih odnosa, te stanje zemljišnih knjiga, katastra i situacije na terenu, smatramo da problem okrupnjivanja zemljišta radi poboljšanja poljoprivredne proizvodnje treba drugačiji (tradicionalniji) pristup. Kao prvo, trebalo bi žurno izraditi i donijeti novi Zakon o komasaciji te u nacionalnom programu okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećanja poljoprivredne proizvodnje veći naglasak staviti na pravila i postupke komasacije. Iz ranijeg sustava, ostale su negativne konotacije oko komasacija, jer su često išle u prilog društvenim kombinatima, a manje individualnim poljoprivrednicima. Međutim, naknadne reakcije i stavovi poljoprivrednika na područjima izvršenja komasacija su uglavnom veoma pozitivni. Uz dobru propagandu i animiranje posjednika prava na nekretninama, moglo bi se osigurati financiranje većeg dijela komasacija putem individualnih posjednika, a preko jedinica lokalne samouprave, što je model koji se uspješno koristi u financiranju katastarskih izmjera.

Razvojni projekt
Također, naša Udruga predlaže financiranje katastarskih izmjera putem kredita HBOR-a koje bi podizale jedinice lokalne samouprave, a sredstva prikupljala od individualnih posjednika. Taj model mogao bi se koristiti i za financiranje komasacija poljoprivrednog zemljišta. Zato je potrebno komasacije poljoprivrednog zemljišta, kao i katastarske izmjere proglasiti razvojnim projektima od značaja za Republiku Hrvatsku. Takvim pristupom uz minimalne troškove za proračune države i lokalne samouprave, rješavaju se bitne pretpostavke za bolju poljoprivrednu proizvodnju na području komasacije, jer se osim okrupnjavanja zemljišta, izgrađuje i komunikacijska mreža i mreža sustava za navodnjavanje (odnosno odvodnju), što nije slučaj u postupku dobrovoljne zamjene kako je to predloženo pilot-projektom. Korisno, pa i nužno, bilo bi i aktivno uključenje države preko Ministarstva poljoprivrede i Agencije za poljoprivredno zemljište.