Ustavni sud nije uspio zaštititi Ingru od mogućnosti otvaranja stečaja, pa se postupak koji je protiv nje iniciralo Međimurje Viskogradnja ne prekida. To je bit stava iza kojega je u četvrtak stao sudac Ante Galić sa Trgovačkog suda u Zagrebu.

Objasnio je prilično šokiranim predstavnicima Ingre da se odluka Ustavnog suda uopće ne odnosi na taj predmet. Sudac tvrdi da je Ustavni sud napravio previd te da se na taj predmet primjenjuje stari, a ne novi Stečajni zakon. Tako je odlučio da ide dalje postupak za otvaranje stečaja nad Ingrom zbog naplate 6,2 milijuna dolara. Iako sudac nije rekao što sad slijedi, pitanje je koliko dugo Ingra može odolijevati otvaranju stečajnog postupka. Nalazi se u dugotrajnoj blokadi, a nije htjela zatražiti zaštitu od stečaja kroz predstečajni postupak o čemu smo pisali, te još nije s vjerovnicima postigla dogovor o financijskom restrukturiranju. 

Novi/stari zakon
Prijedlog za stečaj predan je u ljeto 2012. godine, dok su izmjene Stečajnog zakona donesene pola godine kasnije, te su stupile na snagu u prosincu 2012. Intervenirajući u korist Ingre koja je zatražila da se preispita članak 39. Stečajnog zakona ustavni suci su uoči ročišta naredili sudu da prekine taj postupak. Time je trebala biti otklonjena opasnost otvaranja stečaja sve do konačne odluke Ustavnog suda o ustavnosti tog članka zakona. Upravo se na tu odluku na ročištu i pozvala Ingra predlažući prekid postupka i odgodu ročišta dok Ustavni sud ne ocjeni ustavnost sporne odredbe. Čak se i Međimurje složilo da ne treba žuriti, ali je sud rekao da nema razloga da se čeka odluka Ustavnog suda. Sudac je u zapisnik izdiktirao stav da se u ovom postupku ne primjenjuje odredba članka 39. novog Stečajnog zakona već se primjenuje čl. 39 ranijeg zakona. Kako to znači da za taj predmet nije odlučujuće ispitivanje ustavnosti novog članka, nema razloga da se postupak prekine. "Odluka Ustavnog suda je usmjerena na novi stečajni zakon. U odnosu na prijedlog da se odgodi ročište sud smatra da to nije moguće nego će se nastaviti postupak", navodi sudac Galić. U čemu je razlika između starog i novog članka 39.? Stari nije određivao nikakav kriterij na koji način će se cijeniti vjerojatnost tražbine vjerovnika koji predlaže stečaj dužnika, pa su u praksi masovno otvarani stečajevi temeljem računa kojima se dokazuje tražbina. Novi je zakon uveo viši standard i odredio da se vjerojatnost pretpostavlja ako vjerovnik već ima nepravomoćnu odluku suda. S obzirom da je Ustavni sud rekao da je nepravično oslanjati se na nepravomoćnu presudu koja može biti ukinuta pitanje je, kažu stručnjaci, hoće li ubuduće vjerovnicima trebati pravomoćne presude da bi se otvorio stečaj. 

Poučak Pevec
Tako bi se izgubio cilj zaštite vjerovnika da se postigne skupno i ravnomjerno namirenje, kažu, a u čekanju na pravomoćne presude, neki će vjerovnici biti pogodovani jer će se uspjeti naplatiti dok će ostali morati čekati pravomoćnu presudu. Stečaj Peveca otvoren je na prijedlog 17 tvrtki od kojih ni jedna nije imala presudu, ni pravomoćnu ni nepravomoćnu. Bio je uspješan jer je brzo i pravodobno otvoren, a da se u tom slučaju slijedio stav Ustavnog suda, tvrtke bi mogle predložiti stečaj za desetak godina koliko prosječno treba do pravomoćne presude.