Hrvatska i Rusija vrhunac gospodarske suradnje doživjele su 2008. kad su razmijenile nešto manje od 3,4 milijarde dolara roba. Dolaskom krize ta se razmjena znatno smanjila, ali su 2011. te dvije zemlje razmijenile manje od dvije milijarde dolara roba. Pri tome je Hrvatska naravno u deficitu jer je u Rusiju izvezla svega 320 milijuna dolara roba, a uvezla 1,63 milijarde.

Robert Markarjan, ruski veleposlanik u Hrvatskoj upozorio je na birokraciju i korupciju u obje zemlje/PXL

Podaci su to Hrvatske gospodarske komore (HGK) koje je u petak na seminaru o poslovanju s Rusijom iznijela Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK, dodajući kako Hrvatska u Rusiju najviše izvozi lijekove, kozmetičke i prehrambene proizvode te strojeve, a najviše uvozi naftu i plin. Našu robnu razmjenu karakterizira dakle stalni trgovinski deficit, no potencijala za bolju ekonomsku suradnju ima, a Rusi ga najviše vide u prehrambenoj industriji. “Uvjeti ulaska na rusko tržište vrlo su složeni, no pokušavamo napraviti bolju investicijsku klimu. Kao i u Hrvatskoj, u Rusiji postoje elementi korupcije i previše je birokracije i zato se naša suradnja sporo odvija. Ali želja postoji i s jedne i s druge strane”, poručio je Robert Markarjan, ruski veleposlanik u Hrvatskoj dodajući kako Hrvatska i Rusija sada moraju gledati na to kako će se buduće članstvo Hrvatske u Europskoj uniji referirati na njihove bilateralne odnose.

“Rusko je tržište vrlo izazovno i zato ga treba dobro proučiti i naći pravu nišu za izvoz”, poručio je i Boris Medvjedev, profesor međunarodnih odnosa na ruskom sveučilištu. Zato preporučuje što više istraživanja na internetu te sudjelovanje na raznim manifestacijama i sajmovima u Rusiji. “Ako želite izvoziti u Rusiju, nemojte ići u velike gradove, jer tamo uglavnom vladaju monopoli. Bolje je da pažnju poklonite nekoj manjoj regiji u kojoj je lakše poslovati. Također velike tvrtke koje puno proizvode snažna su konkurencija pa je dobro osnovati klastere kako biste smanjili troškove istraživanja i ulaska na tržište”, poručuje Medvjedev dodajući kako najveću priliku za izvoz vidi u prehrambenoj industriji i poljoprivrednim proizvodima. “Hrvatska ima izuzetno kvalitetnu hranu za razliku od Rusije koja je preplavljena krivotvorenom hranom i vinom. Zato je zdrava hrana golema niša u koju treba uložiti”, savjetuje Medvjedev dodajući kako je za sve to ipak potrebno strpljenje i dobar marketing.

Ulazak u EU

Prilika i prijetnja
Ulaskom Hrvatske u EU njezini bilateralni ugovori s Rusijom prestaju vrijediti te se počinju primjenjivati oni koje Rusija ima s EU. To može biti dobra prilika za izvoz jer se ulaskom Rusije u WTO snižavaju i uvozne carine, ali postoje i moguće prijetnje, posebno za turizam. “Hrvatsku godišnje posjeti 200.000 ruskih turista kojima za vrijeme sezone nije potrebna viza. Ulaskom u EU to će se promijeniti pa je pitanje hoće li se taj broj turista smanjiti”, upozorio je Markarjan.