U medijskoj kampanji koja ima za cilj pokazati kako je Srbija postala hrvatska ekonomska kolonija na red je došla i građevinska djelatnost. Beogradski tabloid Kurir, pozivajući se na podatke Privredne komore Srbije (PKS), objavio je kako hrvatske građevinske tvrtke u Srbiji godišnje obavljaju radove vrijedne i do 150 milijuna eura, dok srpska poduzeća u Hrvatskoj ne zarade nijedan euro.

Opasna pretjerivanja
To je drugi tekst u nepuna dva tjedna koji želi pokazati kako između dvije zemlje postoje neravnopravni ekonomski odnosi. Prvo se informacijom o otkazivanju uvoza 300.000 srpskih sadnica lavande u Hrvatsku željelo pokazati kako je srpska roba nepoželjna na hrvatskom tržištu, a često se kao argumentacija rabi zatvorenost hrvatskog tržišta za srpske cigarete. Iako proizvođač sadnica lavande nije htio objaviti ime naručitelja, objašnjavajući to zaštitom poslovnog partnera koji je navodno otkazao kupnju nakon prijetnji jer kupuje robu proizvedenu u Srbiji, poslije je za Poslovni dnevnik rekao da je “dobio uputu s vrha da ne talasa”. Na poslovanje u Hrvatskoj požalili su se srpski biznismeni Rodoljub Dašković i Slobodan Vučićević, koji su u kupnju hrvatskih tvrtki zajedno uložili oko 50 milijuna eura.

Tek što se slegla prašina oko lavande i cigareta, na udaru beogradskih medija našla se hrvatska građevinska operativa. Navodi se da čak 330 hrvatskih tvrtki obavlja građevinske radove u Srbiji, što je očito pretjerivanje jer ih toliko ima u svim djelatnostima zajedno. Od tvrtki se poimence spominju Zagorje Tehnobeton, koji gradi tri objekta, Nexe grupa, tvornica crijepa Polet, tvornica opeke Stražilovo i Osijek-Koteks. Povoljan status hrvatskih građevinskih poduzeća u Srbiji Goran Rodić, tajnik Udruženja za građevinu pri PKS-u, objašnjava time što im hrvatska vlada osigurava jamstva i tako podiže njihove referencije na višu razinu. Rodić kaže da srpska poduzeća nemaju državnu potporu pa će građevinska industrija biti likvidirana za dvije godine ako se nastavi takva vladina politika. Rodić smatra da su cijene hrvatskih građevinskih tvrtki i 30% više od srpskih, no unatoč tome PKS je tražio da vlada na natječajima favorizira srpske tvrtke. I Kurir, pozvajući se na hrvatske medije, navodi da je Drago Tadić, većinski vlasnik Osijek-Koteksa, bio priveden 16. srpnja zbog davanja i primanja mita. Inače, Osijek-Koteks se u Srbiji bavi vađenjem šljunka i rekonstrukcijom riječnoga kanala za što će dobiti četiri milijuna eura.

Od idile do pritisaka
Stječe se dojam da se u Srbiji, zasad preko medija, pojačavaju pritisci za uspostavljanje reciprociteta u ekonomskim odnosima između dvije zemlje, koji su početkom godine bili gotovo idilični. Rudolf Rom, direktor za građevinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izjavio je da su hrvatska poduzeća voljna uspostaviti suradnju sa srpskim tvrtkama. O toj je suradnji, u organizaciji komora dviju zemalja, početkom godine održan skup na kojem su se okupili predstavnici 40-ak tvrtki iz Hrvatske i Srbije kako bi razgovarali o zajedničkom nastupu na trećim tržištima, a najavljeno je osnivanje zajedničkoga konzorcija koji bi konkurirao za izvođenje radova u Rusiji, osobito u Sočiju u kojem se grade objekti za potrebe Zimskih olimpijskih igara.

Pozitivni primjeri

Konstruktor i Beograd
Da između srpskih i hrvatskih poduzeća postoji suradnja potvrđuje i konzorcij Konstruktora i Poduzeća za ceste Beograd, koji je konkurirao za dobivanje posla na gradnji dionica autoceste na koridoru X prema makedonskoj i bugarskoj granici. Posao su ipak dobile grčke tvrtke jer su ponudile nižu cijenu koju pak u Privrednoj komori Srbije smatraju dampinškom. U odabiru izvođača radova glavnu ulogu imali su kreditori, odnosno Svjetska banka, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.