EN DE

Mrežu od milijardu kuna T-HT ne smije pustiti u rad do ljeta

Autor: Bernard Ivezić
28. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Najveće ulaganje T-HT grupe u posljednjih deset godina čeka zeleno svjetlo regulatora, a proradit će najranije u rujnu

Grupa T-HT predala je cjenike i uvjete za unajmljivanje svoje nove optičke mreže regulatoru telekomunikacijskog tržišta, što je prvi uvjet koji mora ispuniti da bi na nju mogla nastavi prikopčavati korisnike. T-HT je za više od milijardu kuna izgradio optičku mrežu na koju može spojiti 200.000 kućanstava. Potpredsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije Gašper Gaćina potvrdio je Poslovnom dnevniku da je regulator primio ponudu i da je analizira.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Poček 6 mjeseci
“T-HT nakon što se usuglasi prihvatljiva ponuda, mora pričekati šest mjeseci i onda može započeti komercijalno i neograničeno priključivati korisnike”, kaže Gaćina. Dodaje da će to moći raditi i prije pod uvjetom da neki od operatera, koji nisu u sastavu T-HT grupe, prihvati tu ponudu i počne je koristiti u praksi. Prema podacima HAKOM-a, telekom je na svoju novu mrežu dosad priključio 2400 kućanstava. Gaćina kaže da je regulator omogućio da spoje do njih 21.000, i to tako da u svakoj županiji imaju najviše tisuću aktivnih priključaka. “Da nismo uveli to ograničenje, ponovno bismo stvorili monopol T-HT-a u fiksnim telekomunikacijama”, kaže Gaćina. Pojašnjava da se novi operateri ne bi mogli natjecati s takvim konkurentom, a financijski bi se doveli u škripac jer jedini dio fiksnih telekomunikacija koji raste je upravo segment brzog interneta pa bi potpuno izgubili potencijal za rast.U T-HT-u su već reagirali da iako HAKOM-ova mjera naizgled djeluje kao da koristi tržištu i korisnicima, čini baš suprotno. “Potrebno je prvo sagraditi optičku infrastrukturu do određene razine kapaciteta kako bi mogla postati predmet regulacije jer se ovako regulira nešto čega još nema”, navode u T-HT-u. Dodaju da odluka regulatora investiciju čini neizvjesnom i da izravno utječe na daljnja ulaganja T-HT-a u optičku infrastrukturu.T-HT je u gradnju optičke mreže lani uključio 53 tvrtke iz Hrvatske, među kojima Ericsson NT i Elku. Prema podacima HAKOM-a, sam T-HT je time uložio 48 eura po stanovniku, dok je prosjek EU 98 do 100 eura po stanovniku.

Grupa T-HT predala je cjenike i uvjete za unajmljivanje svoje nove optičke mreže regulatoru telekomunikacijskog tržišta, što je prvi uvjet koji mora ispuniti da bi na nju mogla nastavi prikopčavati korisnike. T-HT je za više od milijardu kuna izgradio optičku mrežu na koju može spojiti 200.000 kućanstava. Potpredsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije Gašper Gaćina potvrdio je Poslovnom dnevniku da je regulator primio ponudu i da je analizira.

Poček 6 mjeseci
“T-HT nakon što se usuglasi prihvatljiva ponuda, mora pričekati šest mjeseci i onda može započeti komercijalno i neograničeno priključivati korisnike”, kaže Gaćina. Dodaje da će to moći raditi i prije pod uvjetom da neki od operatera, koji nisu u sastavu T-HT grupe, prihvati tu ponudu i počne je koristiti u praksi. Prema podacima HAKOM-a, telekom je na svoju novu mrežu dosad priključio 2400 kućanstava. Gaćina kaže da je regulator omogućio da spoje do njih 21.000, i to tako da u svakoj županiji imaju najviše tisuću aktivnih priključaka. “Da nismo uveli to ograničenje, ponovno bismo stvorili monopol T-HT-a u fiksnim telekomunikacijama”, kaže Gaćina. Pojašnjava da se novi operateri ne bi mogli natjecati s takvim konkurentom, a financijski bi se doveli u škripac jer jedini dio fiksnih telekomunikacija koji raste je upravo segment brzog interneta pa bi potpuno izgubili potencijal za rast.U T-HT-u su već reagirali da iako HAKOM-ova mjera naizgled djeluje kao da koristi tržištu i korisnicima, čini baš suprotno. “Potrebno je prvo sagraditi optičku infrastrukturu do određene razine kapaciteta kako bi mogla postati predmet regulacije jer se ovako regulira nešto čega još nema”, navode u T-HT-u. Dodaju da odluka regulatora investiciju čini neizvjesnom i da izravno utječe na daljnja ulaganja T-HT-a u optičku infrastrukturu.T-HT je u gradnju optičke mreže lani uključio 53 tvrtke iz Hrvatske, među kojima Ericsson NT i Elku. Prema podacima HAKOM-a, sam T-HT je time uložio 48 eura po stanovniku, dok je prosjek EU 98 do 100 eura po stanovniku.

Uračunat i rizik
Gašper Gaćina pak kaže da odluke HAKOM-a ne smiju i neće biti uzrok ni izgovor za zaustavljanje investicija T-HT-a. Dodaje da su kvalitetno izbalansirali između sprečavanja stvaranja novog monopola i poticanja ulaganja u infrastrukturu. “T-HT u ovu veleprodajnu ponudu može uračunati ne samo povrat ulaganja već i dobit i rizik”, zaključuje Gaćina.

Optički priključak

Po potencijalu Hrvatska druga u Europi
Hrvatska po sadašnjim mogućnostima može spojiti 13% kućanstava na optičku mrežu po čemu bi bila druga u Europi po korištenju optičkih priključaka, ukazuje agencija IDATE. Početkom 2010. broj kućanstava u EU s optičkim priključkom je manji od 1%, dok ih je u SAD-u više od 15%. Pet najrazvijenijih u EU su Litva, Švedska, Norveška, Slovenija i Estonija. Optički priključak omogućuje 3D televiziju, internet od 100Mbps i slične usluge.

Autor: Bernard Ivezić
28. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close