Nepovoljna gospodarska kretanja koja su u 2009. zahvatila hrvatsko gospodarstvo nastavljena su i u 2010. godini. U 2011. te idućim godinama očekujem oporavak i ubrzanje stope gospodarskog rasta. To je najkraća ocjena. Ali uvijek postoji ali… Pitanje je hoće li ključni čimbenici ekonomske politike, posebice Vlada, imati snage i mudrosti, osobito političke volje, izvući potrebne zaključke iz podataka koji su vrlo jasni te puno odlučnije poduzeti potrebne mjere.Ekonomska kretanja u međunarodnom okruženju ukazuju na oporavak svjetskoga gospodarstva u 2010. godini, što i nama budi nadu. Ali u stručnim krugovima i dalje prevladava velik oprez i ne postoji čvrsta ocjena da je kriza završila kao ni očekivanja da se recesija ne može vratiti.

Pesimistični poduzetnici
U 2011. Vlada Republike Hrvatske, slično kao i HNB, projicirala je oporavak hrvatskoga gospodarstva i realni rast bruto domaćeg proizvoda od 1,5 posto koji bi se do 2013. trebao ubrzati na oko 2,5 posto. Međutim, kako je bruto domaći proizvod počeo opadati krajem prvog tromjesečja 2008. i taj pad traje punih osam tromjesečja (što je kumulativno više od 9 posto), očito je da će rast bruto domaćeg proizvoda na razini 1,5 posto u 2011. biti dovoljan tek da se neutralizira pad iz ove godine. To neće biti dovoljno za oporavak i za povećanje zaposlenosti, odnosno otvaranje novih radnih mjesta. Moj blagi optimizam ugrožavaju loša fiskalna pozicija zemlje i visok inozemni dug, rast broja nezaposlenih i rast inflacije koja bi mogla prema prognozama stručnjaka biti i veća od 2,3 posto. Očekujem umjeren oporavak osobne potrošnje utemeljen na rastu realnih neto plaća i promjenama u poreznoj politici. Prema istraživanju konzultanata iz Roland Bergera, hrvatski poduzetnici su pesimističniji od kolega poduzetnika u zapadnoj, središnjoj i istočnoj Europi glede oporavka gospodarstva. To zasigurno nije dobro i iole optimističnije prognoze, poput moje, pretpostavljaju novu motivaciju poduzetnika i poduzetništva.

Presude kao opstruktivni faktor
Po prirodi sam optimist i nadam se da će se brojne administrativne zapreke investitorima otkloniti čime će se ojačati spremnost na ulaganje. Ali do sada uz sve proklamacije Hrvatska nije bitno smanjila administrativne i druge zapreke, pa čekanje na dozvole, suglasnosti, rješenja i presude čine možda glavni opstruktivni faktor novih ulaganja. Ako igdje, onda upravo na ovom planu Vlada može autonomno poduzeti sve potrebne mjere. Možda će upravo uspjeh ili neuspjeh na tom planu biti odlučan za oporavak gospodarstva, a i opstanak ove Vlade. Druga strana iste medalje je nastavak borbe protiv korupcije i njezina eliminacija iz sfere politike i gospodarstva, bez čega nema investicijskog optimizma. Nažalost, moguć je daljnji rast nezaposlenosti koji bi mogao dosegnuti 19%. To uz ostale potrebne mjere ekonomske politike traži snažno socijalno partnerstvo i odgovornost sva tri faktora: sindikata, poslodavaca i Vlade. Svatko mora nekako pridonijeti oporavku, pri čemu se ne smije zaboraviti na socijalnu pravednost i stabilnost društva.

Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske