Financijsko izvještavanje je podložno manipuliranju zbog različitih ciljeva regulatora i investitora, pa se događa da se bez interesa više ne zna koji međunarodni računovodstveni standard primijeniti. Primjenom različitih standarda u situaciji smo da financijski podaci postaju neusporedivi, što izvještaje čini besmislenima. Ustvrdio je to Danimir Gulin, profesor računovodstva Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, započevši predavanje o “Financijskom izvještavanju i reviziji u uvjetima krize”.

Sukobi i mirenje
Srž svih problema s kojima se danas suočavaju financijsko izvještavanje i revizija sažeo je tezu kako na globalnoj sceni vlada odnos stalnih sukoba i mirenja između država i financijskih institucija te da promjene koje se događaju preko međunarodnih standarda iniciraju nadnacionalni faktori. Posebno se, smatra, kao problematični ističu novi pristupi u financijskom izvještavanju i reviziji koji “služe relativizaciji te zadaju teški udar na sam karakter izvještavanja”.“Niz metoda pojavio se u financijskom izvještavanju u 20. stoljeću koji ukazuju na to da korporacije de facto preuzimaju vlast, a među inima je i metoda fer vrijednosti”, rekao je Gulin i zaključio da u krizi posebnu važnost dobiva računovodstvena profesija, čija je uloga zaštita interesa države, investitora i radnika. No naveo je da su u osiguranju te zaštite važna sva tri elementa – pravilna primjena cjelokupne regulative, nepristranost nadzora regulatornih tijela te stalna kontrola menadžmenta, a u praksi često neki od njih manjka. Metoda fer vrijednosti, prema riječima Marijane Ivanov, profesorice financija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, najveće je zlo u financijskom izvještavanju. Ivanov je objasnila da ta metoda pomaže razdvajanju financijskog i realnog fenomena, što kreira virtualni svijet nominalnih vrijednosti: “Metoda fer vrijednosti omogućuje da se pokazuje mnogostruko veća vrijednost kompanija za vrijeme ekspanzije tržišta, dok se u vrijeme kontrakcije tržišta uviđaju sve zablude nerealne procjene.”Lajoš Žager, profesor računovodstva Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Odbora za javni nadzor, upozorio je na manjak egzaktnosti u financijskim izvještajima, što potencira pitanje kvalitete revizije. Rekao je da revizori naknadnim ispitivanjem poslovanja kompanija štite interes vlasnika kapitala stvaranjem objektivne informacijske podloge za realnu sliku poslovanja kompanije, te upozorio da u uvjetima krize i primjenom različitih standarda može doći i do neodgovarajućeg nadzora revizora kao i do povećanog broja prijevara.

Nisu navikli
“Prijevara je sekundarno pitanje za revizora, ali postaje važno ako ima velik utjecaj na financijske pokazatelje tvrtke. Kada revizor uoči prijevaru, dužan je obavijestiti višu razinu od one na kojoj je prijevara učinjena, a ako je uključena najviša razina, standardi kažu da treba tražiti pravni savjet”, objasnio je Žager i dodao da je Hrvatska revizorska komora nadležna za provjeru kvalitete rada revizora te da je njezin nadzor ključan. Damir Kaufman iz Ministarstva financija kaže da je u tijeku nadzor nad revizorskim tvrtkama te dodao da ta profesija nije navikla na nadzor, ali će se morati naučiti. Ivica Smiljan, predsjednik Odbora za standarde financijskog izvještavanja, na kraju predavanja iznio je zanimljivu procjenu po kojoj će temeljno pitanje u financijskim izvještajima za 2010. biti poštuje li se u krizi prikazivanje fer vrijednosti imovine kompanija, a to će navodno i revizorima biti sklizak teren. Objektivno prikazivanje imovine uključuje materijalnu i nematrijalnu imovinu, potraživanja te financijsku imovinu, a Smiljanovo je mišljenje da bi kompanije zbog slabijeg poslovanja u uvjetima krize morale sniziti vrijednost imovine.