Prema informaciji iz Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore (HGK), u Hrvatskoj trenutačno postoje dvije mješovite komore: Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (DKIHK), osnovana 2003. godine, te Britansko-hrvatska trgovačka komora, utemeljena krajem devedesetih godina.

U Hrvatskoj djeluju i tri strane komore. Američka trgovinska komora AmCham Croatia, neprofitna i nevladina organizacija sa više od 150 članova, ovlaštena je podružnica američke gospodarske komore u Washingtonu i mreže Europskog vijeća američkih komora (ECACC). Nešto mlađa Nordijska gospodarska komora, osnovana 2005. godine, promiče suradnju Hrvatske s Danskom, Finskom, Švedskom, Norveškom i Islandom. Od ove godine u Zagrebu predstavništvo ima i Privredna komora Srbije. Dok mješovite komore imaju za cilj podjednako zastupati ekonomske interese obiju država, registrirane inozemne trgovinske ili gospodarske komore, instituti i uredi pri veleposlanstvima u prvom redu pomažu nastup svojih država na našem tržištu. Postoje i razlike između dviju mješovitih komora, jer dok onu njemačko-hrvatsku financira vlada, britansko-hrvatska komora je nevladina i neprofitna organizacija, što znači da su i njezine usluge i aktivnosti manjeg obujma. DKIHK je prva bilateralna njemačka vanjskotrgovinska komora na prostoru bivše Jugoslavije i njezino osnivanje je rezultat mjera njemačke vlade za poticanje vanjskotrgovinskih odnosa. Stoga su i njezine usluge većinom besplatne i vrlo širokog spektra, od informacija o ulasku na tržište, organiziranja delegacijskih putovanja, do pravnih savjeta, prevođenja i PR usluga, nastupa na sajmovima.

Trgovinski uredi
U Hrvatskoj niz država ima posebne trgovinske urede koji djeluju u okviru veleposlanstva ili kao samostalne jedinice, zadužene za jačanje bilateralne gospodarske suradnje. Primjer je Austrijski ured za vanjsku trgovinu koji predstavlja i Gospodarsku komoru Austrije, a ujedno je i sastavni dio austrijskog diplomatskog predstavništva. Talijani su u Hrvatskoj zastupljeni putem Instituta za vanjsku trgovinu – Odjela za promidžbu gospodarsko-trgovinske razmjene u Hrvatskoj. Zasebna institucija veleposlanstva je i CzechTrade, češka državna agencija za promicanje trgovine. Ukratko, popis svih trgovinskih ureda u Hrvatskoj dostupan je na web stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova.(www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=1160)

Udruge i pojedinci
Hrvatski poduzetnici pomoć za izlazak na strana tržišta mogu tražiti i od mješovitih gospodarskih i političkih udruga. Među najmlađima je ove godine osnovana Hrvatsko-katarska udruga. Ima i pojedinaca i konzultanata kao što je Jasim Daher, voditelj Hrvatske gospodarske kuće u Bagdadu, koji pomaže zainteresiranim za poslovanje u Iraku. Damir Pašić, direktor zagrebačke drvoprerađivačke tvrtke Sherif koja u Egiptu ima svoje poduzeće, također je često na usluzi izvoznicima. Nadežda Baranovski i njezin zagrebački ured posreduju pak u pronalaženju partnera u Rusiji, jer Ruska Federacija u Hrvatskoj zasad ima samo svoje veleposlanstvo. Nadalje, i neke pogranične županije, a ogledan primjer je Virovitičko-podravska županija, temelje dobre veze na mješovitim udrugama s poduzetnicima i gradovima u Mađarskoj.

Službeni austrijski portal
Portal www.advantageaustria.org je službeni portal austrijskog gospodarstva u inozemstvu na kojem se predstavljaju austrijske tvrtke. Roman Rauch, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, kaže: “Osnovna djelatnost ureda prvenstveno je pomaganje austrijskim tvrtkama te promocija austrijskog gospodarstva i suradnja s hrvatskim institucijama. Organiziramo seminare, predavanja i razgovore između stručnjaka i predstavnika tvrtki iz obje zemlje.” Rauch poručuje da će njegov ured pomoći i našim poduzetnicima u Austriji: “Naravno, obraćaju nam se i hrvatska poduzeća koja žele poslovati na austrijskom tržištu. Nudimo im osnovne informacije o austrijskom tržištu i institucijama kojima se mogu obratiti za daljnje upite. Sve upite hrvatskih gospodarstvenika koji izlaze iz okvira osnovnih informacija, a odnose se na poslovanje u Austriji, upućujemo na za to nadležne institucije u Hrvatskoj, prvenstveno na Hrvatsku gospodarsku komoru te Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču.”

Nijemci rade najkvalitetnije
Peter Presber, direktor DKIHK, naglašava da njegova komora nudi brojne mogućnosti za uspostavu kontakata s njemačkim tvrtkama koje su zainteresirane za hrvatsko tržište, ali i s hrvatskim tvrtkama koje već imaju iskustva u vanjskotrgovinskim odnosima. Osnovne usluge ove mješovite komore su posredovanje pri pronalasku poslovnog partnera u Hrvatskoj i Njemačkoj te podrška kod prvog nastupa na hrvatsko odnosno njemačko tržište. “Kao bilateralna komora u mogućnosti smo podržati i hrvatske tvrtke koje su zainteresirane za ulaganja u Njemačku,” poručuje Presber. Predstavništvo Bavarske države u suradnji s Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom organizira 4. rujna 2012. u Opatiji skup pod nazivom “Bavarska kao gospodarski partner – iskustva i mogućnosti”. Cilj je predstaviti Bavarsku kao gospodarskog partnera uz prezentaciju bavarskih tvrtki koje su aktivne u regiji, na primjer Siemens, te hrvatskih tvrtki koje su zainteresirane ili su već ostvarile poslovnu suradnju s tom njemačkom državom. Sudjelovanje je besplatno uz obaveznu prijavu, izvješćuje DKIHK. Gospodarska zbornica Slo­venije (GZS) nema svog predstavništva u Hrvatskoj, ali stranim poduzetnicima nudi neke osnovne usluge.

Slovenci bez komore
Uz te komercialne usluge, recimo istraživanja tržišta i slično, slovenska i hrvatska komora surađuju i na operativnoj razini, objašnjava Matej Rogelj, zamjenik direktora GZS – Centra za međunarodno poslovanje. To znači da se hrvatsko poduzeće koje traži poslovne partnere može obratiti Hrvatskoj gospodarskoj komori. Odgovor će zajedno pripremiti Sektor za međunarodne odnose HGK i Centar za međunarodno poslovanje GZS. Usluge se obično ne naplaćuju, osim možda u slučaju zahtjeva za kompleksnijim i dužim listama poduzeća ili ako bi hrvatsko poduzetnik htio prezentirati ponudu i održati sastanke s potencijalnim partnerima uz asistenciju i u organizaciji Zbornice u prostorijama GZS.

Izvoz na istok

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

U Rusiju se najviše isplati izvoziti iz Srbije
Privredna komora Srbije u Hrvatskoj (PKS) na čelu s Drenislavom Žekećem nada se jačoj suradnji srpskih i hrvatskih tvrtki od iduće godine. Kad Hrvatska postane članica EU koristi će imati sve srpske tvrtke na hrvatskom tržištu. Istodobno, Srbija za Hrvatsku ostaje članica zone slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA) s drukčijim uvjetima poslovanja. PKS se zalaže za zajedničke nastupe gospodarstvenika dviju država, prvenstveno na tržištima Rusije i dijela arapskog svijeta. Samostalnim izvozom svojih proizvoda u Rusiju Hrvatska ima nepovoljniji status, a hrvatskim tvrtkama nije povoljno ni samo osnivanje tvrtki-kćeri u Srbiji. Kako bi povoljnije izvozile u Rusiju, hrvatske tvrtke moraju proizvoditi robu u kojoj je najmanje 60% udjela iz Srbije, kaže konzultantica Nadežda Baranovski. Tada i hrvatska tvrtka može koristiti u nalaženju partnera vrlo povoljno raznovrsne usluge Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije koja djeluje u Srbiji i Crnoj Gori.

Katar

Možemo više od izvoza stolarije i softvera
Cilj Hrvatsko-katarske udruge je povezivanje s katarskim tržištem, ali zbog različitosti kultura i zakonskih procedura, kaže predsjednik udruge Danijel Koletić, taj proces zahtijeva strpljenje i vrijeme. Poslovati tamo nije lako, ali Katar je rijetko svjetsko tržište s jasnom vizijom. Trenutačno planiraju izgradnju 740 kilometara podzemne željeznice, više od 300 kilometara prometnica, 350 hotela, šest muzeja, poliklinike, osam stadiona itd. Hrvatska ima veliku priliku i iako je tamo prisutan građevinski sektor, Katar tek upoznaje naše gospodarstvo. Dosta je bilo, dodaje Koletić, samo hrvatskog izvoza stolarije i softvera te sve većeg broja mlađih ljudi koji rade za Qatar Airways.

Czechtrade

Pogurali Božjakovinu
Češka državna agencija za promicanje izvoza CzechTrade u Zagrebu jedna je od 33 agencija osnovanih 1997. diljem svijeta. Iako pomažu češkim izvoznicima, direktor agencije u Hrvatskoj Robert Vindiš je rekao:“Omogućavamo hrvatskim tvrtkama da kroz naš elektronski sistem (www.czechtrade.cz – your czech supplier ili na hrvatskoj verziji – Vaš dobavljač) dođu do plasmana svojih proizvoda i usluga, do pronalaska poslovnog partnera ili do ponude tražene češke robe. Pomažemo i ostalo pa smo nedavno “pogurali” izvoz tvrtki Božjakovina.“