Od zadnjeg broja naših Novosti mnoštvo je događaja označilo gospodarski život u našoj zemlji ova dva posljednja tjedna. Ovo usmjeravanje na događaje u našoje zemlji nikako ne znači da treba umanjivati važnost učinaka grčkog slučaja na monetarnu stabilnost Europske monetarne unije, pa time i ekonomije cijele Unije.

Ti događaji manje ili više izravno utječu i na naše gospodarstvo koje je još uvijek u stanju “velikih izazova”. Kad govorimo o domaćim temamam, u središtu naše pozornoti je Program gospodarskog oporavka. Može se reći da je ta govorna kovanica uvjerljivo najprisutnija u svim razgovorima hrvatskih poduzetnika u posljednjih tri tjedna. Uostalom, ovaj je Vladin program bio u središtu i ovogodišnjeg Dana poduzetnika. O njemu su na Danu poduzetnika govorili vodeći ljudi hrvatske politike, predsjednik Josipović i premijerka Kosor, ali i predsjednik naše Udruge čiji govor donosimo u ovom broju Novosti. Kada sam u prošlom broju Novosti na ovom istom mjestu, uz podršku namjerama Vlade, iznio i neke nedostatke, nisam očekivao da ću već u ovom broju imati priliku da jednog od njih djelomično relativiziram. Radi se o operativnom planu provedbe utvrđenih mjera, kad sam ozbiljnost namjera povezivao s detaljnijim planom provedbe (s rokovima, nositeljima, zakonskim rješenjima koja se moraju mijenjati i prilagođavati predloženim mjerama, očekivani učinci). I, ako se ima na umu kako je funkcionirala Vlada u proteklih šest i pol godina, može se reći da je Program mjera, ali i Plan provedbe vrlo ambiciozan. To nikako ne znači da treba sumnjati u namjere premijerke, ali postoji bojazan da bi moglo zapeti na nekim drugim razinama. Uostalom, čini se da je i sama predsjednica Vlade svjesna ovih mogućih poteškoća a što bi se moglo iščitati iz nekih poruka koje je u dva, tri navrata ponavljala: tko ne može neka odustane! Za sada su svi na istim mjestima.

Veliki test
Kao što sam u prošlom broju rekao da će sljedeća kontrolna točka biti ovaj operativni plan provedbe, tako ću sada reći da se ozbiljnost namjera Vlade može provjeriti na sljedećem velikom testu: rebalans proračuna. S tom je temom povezano mnogo štošta: od potpora i socijalnih transfera, do čvrstoće koalicijskog sporazuma; od odnosa u Vladi do odnosa s lokalnim čelnicima. Kad je riječ o proračunu u prvih četiri mjeseca zabilježen je minus u prihodima (-3,2 posto) uz istovremeni porast u rashodima (+1,7 posto). Uz ovakav trend, a nema naznaka da bi mogao biti puno drugačiji (uvažavajući svu sezonalnost prihoda državnog proračuna), do kraja bismo godine mogli bi imati znatnih teškoća s proračunom. Jer, prema podacima Ministarstva financija, ukupni prihodi državnog proračuna u prva četiri mjeseca ove godine ostvareni su u iznosu od 35,2 milijarde kuna, što je za 1,16 milijardi kuna ili 3,2 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istodobno su ukupni rashodi iznosili 40,8 milijardi kuna, što je za 681 milijun kuna ili 1,7 posto više u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine. Ukupno gledano deficit proračuna u prva četiri mjeseca je oko 5,5 milijardi kuna. Proračunska disciplina, uravnoteženje proračuna, prilagođavanje javne potrošnje gospodarskim uvjetima u zemlji! Sve su to nama poduzetnicima već pomalo i preteške riječi (fraze) za izgovoriti. E, sad je na potezu izvršna vlast. I prema roku koji su sebi zadali, već ćemo krajem lipnja znati misli li ova Vlada ozbiljno ili su Program i Plan samo popis lijepih želja i neostvarenih namjera. U redovitoj nam je posjeti i izaslanstvo MMF-a, koje je došlo u zgodno vrijeme: upravo nakon donošenja Programa gospodarskog oporavka. I, ako bi se usudili tumačiti izrečena stajališta, data je načelna podrška Programu gospodarskog oporavka. Ali je išao i snažan dodatak: mjere trebaju biti još žešće, posebno one koje se odnose ma uravnoteženje proračuna. Neki analitičari idu tako daleko u svojim ocjenama ove posjete i uvjetne podrške, da govore kako je Vlada ovim programom preduhitrila scenarij koji uključuje MMF-ov aranžman i izravni angažman. Barem zasad! Dodao bih da se nadam da ćemo imati dovoljno znanja, snage i mudrosti da taj izravniji angažman MMF-a neće biti ni potreban.

Evidencija
Za kraj, ostaje mi da se osvrnem na jedan dio Programa kojeg je Vlada ugradila više kao izraz želje. Radi se o Registru dužnika kojeg bi trebao objaviti HUP. Bez ikakve namjere da polemiziram s autorima Programa, ali kao da se radilo o nedovoljnom poznavanja HUP-a ali i pravnih propisa naše zemlje. Jer, autor ove željene aktivnosti bi morao razlučiti dvije važne činjenice: HUP ne vodi evidenciju o plaćanjima i neplaćanjima u našoj zemlji, te u našoj zemlji postoje institucije koje u svom opisu poslova imaju i evidentiranje plaćanja (dugovanja). Kako između privatnih poduzeća, tako i između onih u kojima država ima važnu ulogu (državna poduzeća, financiranje iz proračuna). Ono što je HUP uvijek isticao i što ističe jest da je nelikvidnost veliki problem hrvatskog gospodarstva i da bez njegova rješavanja neće se moći ozbiljnije računati na gospodarski oporavak.

Bernard Jakelić, v. d. glavnog direktora HUP-a