Forum o restrukturiranju: društveno odgovorno restrukturiranje na svjetskoj razini
Globalni forum o restrukturiranju koji su 5. – 6. prosinca 2011. u Bruxellesu, u Belgiji, organizirale Međunarodna organizacija rada i Europska komisija okupio je stručnjake iz čitavoga svijeta koji su razgovarali o tome kako se restrukturiranje razumijeva u različitim društveno-gospodarski i institucionalnim kontekstima.

Restrukturiranje poslovnih subjekata sve više postaje trajna karakteristika globalnoga gospodarstva, posebice u kriznim vremenima. U različitim dijelovima svijeta različito se poima različite, pa čak i potpuno suprotno. Zemlje u razvoju shvaćaju ga kao priliku i pozitivan trend jer od njega imaju koristi u smislu jačanja gospodarske aktivnosti, rasta zapošljavanja te poboljšanja prosperiteta. Međutim, potrebno je napomenuti kako se zahvaljujući restrukturiranju te zemlje moraju suočiti s društvenim, regionalnim i okolišnim izazovima koje nije uvijek moguće u cijelosti kontrolirati. Razvijene zemlje imaju drukčije stavove zato što smatraju da ih ugrožavaju trendovi u međunarodnoj trgovini i međunarodnom tržišnom natjecanju koji se razvijaju na štetu gospodarske supstancije, radnih mjesta i životnih uvjeta. Pojedinačni promjeri društveno odgovornih praksi u restrukturiranju poslovnih subjekata prisutni su u svijetu. Takvi primjeri pokazuju kako upravljanje promjenama te planiranje restrukturiranja kroz socijalni dijalog i facilitaciju promjena radnih mjesta može dovesti do situacije u kojoj su svi na dobitku. Dokumentiranje i učenje iz ovih pozitivnih primjera važno je za sve donositelje odluka o relevantnim propisima i politikama u tom području, i na nacionalnoj i na prekograničnoj razini. Izazove koji su posljedica spomenutih politika potrebno je razumijevati u kontekstu međunarodnoga tržišnog natjecanja te uzimajući u obzir iskustva brzorastućih zemalja u razvoju kao što su Indija, Kina, Brazil, Rusija, Južna Afrika, ali i tradicionalnih konkurenata EU (SAD, Japan i druge razvijene zemlje): utjecaj pravnog okvira i društveno odgovornih praksi različit je u različitim sustavima u regijama te je stoga usporedba EU i drugih regija nužna. Stav europskih poslodavaca iznio je Emmanuel Julien, potpredsjednik Odbora za socijalna pitanja BUSINESSEUROPE. Naglasio je kako europska poduzeća vode žestoku borbu na globalnoj razini i za nove potrošače i za nova tržišta. Poslodavci smatraju da bi se Unija treba suzdržati od predlaganja bilo kakvih inicijativa koje bi europskim poduzećima samo otežale restrukturiranje njihovih aktivnosti. Smatraju da bi se to negativno odrazilo na rast i zaposlenost u Europi. S druge strane poslodavci pozdravljaju sveeuropsku raspravu o restrukturiranju usmjerenu na to kako poslodavcima i radnicima omogućiti da se što bolje prilagođavaju gospodarskim kretanjima koja se brzo mijenjaju.

Europski poslodavci o zaključcima konferencije o klimatskim promjenama u Durbanu
Europski poslodavci okupljeni u BUSINESSEUROPE smatraju da je ishod međunarodne konferencije o klimatskim promjenama u Durbanu, Južna Afrika, otvorio put za diplomatske pregovore koji bi u budućnosti mogli dovesti do uistinu sveobuhvatnog dogovora o klimi na koji europska poduzeća pozivaju već dulje vrijeme. Sva najveća svjetska gospodarstva sada imaju obvezu ispregovarati smanjenje emisija stakleničkih plinova na koja su se voljna obvezati. Međutim, nisu dogovoreni daljnji koraci, a mogući novi međunarodni sporazum trebao bi stupiti na snagu tek 2020. Europski poslodavci su na ovoj konferenciji pozvali na usvajanje jasnog i obvezujućeg plana djelovanja koji će u budućnosti dovesti do sveobuhvatnoga međunarodnog sporazuma o klimatskim promjenama. Poslodavci smatraju da je potrebno pošteno rasporediti teret smanjivanja utjecaja klimatskih promjena. Podržali su uvjetnu ponudu EU da će EU povećati svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova od 20% ako i druge velike industrijalizirane zemlje pristanu na slična smanjenja. Europski poslodavci smatraju i da bi zemlje u razvoju trebale uvesti odgovarajuće mjere borbe protiv klimatskih promjena u skladu s vlastitim kapacitetima. Napore industrije u smanjenju emisija trebali bi pratiti svi sektori, uključujući poljoprivredu i kućanstva. Poslodavci su se isto tako zalagali i za učinkovito povezivanje Fonda za zelenu tehnologiju s novim mehanizmom tehnologija kako bi se promicala primjena tehnologija te poticalo daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova na globalnoj razini.

BUSINESSEUROPE: politička neizvjesnost utječe na rast
Poslodavci smatraju da je kriza u Europi dovela do pada povjerenja i među poslovnim subjektima i među potrošačima. Nestabilnost na financijskim tržištima odrazila se i na raspoloženje potrošača i na raspoloženje poslovnog sektora stvarajući negativne trendove. S obzirom na navedeno, iz BUSINESSEUROPE navode kako očekuju da će u 2012. rast u eurozoni biti tek 0,8% te svega 1% u EU 27. Bez obzira na navedeno, poslodavci navode kako će poslodavci u EU nastaviti otvarati radna mjesta te iz BUSINESSEUROPE predviđaju kako će ove godine biti otvoreno gotovo milijun novih radnih mjesta, dok se u 2012. očekuje više od 250.000 novih radnih mjesta. I dok brojni europski poslodavci nastavljaju tražiti način za nova ulaganja i stvaranje novih radnih mjesta, domaća potražnja je i dalje izrazito niska, a planove širenja potkopava kontinuirana politička nestabilnost. Postoji rizik da će izazovi financijskog okruženja nametnuti znatna ograničenja ulaganjima, a time i dugoročnom rastu. Poslodavci su sve više zabrinuti da će banke ograničiti kreditiranje kako bi udovoljile strožim zahtjevima vezano za kapital. Poslodavci naglašavaju da postoje znatne razlike među gospodarskim rezultatima država članica. Nedavni napori uloženi u provedbu strukturnih reformi počinju se očitovati kroz smanjenja neravnoteža tekućih bilanci. Međutim, države članice moraju ubrzati strukturne reforme kojima se jača rast, a kako bi se olakšale prilagodbe u konkurentnosti, posebice unutar eurozone. Kao dio šire strategije očuvanja eura potrebno je ojačati ambicioznost i kredibilitet reformskih programa kojima će se unaprijediti gospodarsko upravljanje. Poslodavci smatraju da nacionalni regulatori i Europsko nadležno tijelo za bankarski sektori trebaju osigurati da se rekapitalizacija banaka odvija na način koji će ojačati, a ne umanjiti, pristup izvorima financiranja, što je nužno kod ulaganja. Potrebno je unaprijediti i regulaciju tržišta tako da se naglasi dugoročna sigurnosti i pristup izvorima financiranja.