EN DE

Međunarodna suradnja i odnosi s EU

Autor: Poslovni.hr
18. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Europa u krizi stabilnosti: ekonomsko upravljanje i strukturalne reforme
Financijska kriza uvelike je utjecala na javne financije europskih gospodarstava. Određene nacionalne mjere potpore koje su uvedene radi jačanja agregirane potražnje, a posebice financijskog sektora, pridonijele su rastu opterećenja javnih financija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ove privremene mjere pozitivno su utjecale na zapošljavanje i gospodarsku aktivnost za vrijeme krize jačanjem privatne potražnje i održavanjem fundamentalno stabilnih aktivnosti i radnih mjesta koja bi u suprotnom bila izgubljena. I dok su u 2007. opći državni deficiti uglavnom bili na razini 1% BDP-a u EU 27, u 2009. i 2010. je deficit u EU 27 narastao sa 6,8% na 6,4%, prije početka smanjivanja od 2011. nadalje. Dug opće države je posljednje dvije godine doslovno eksplodirao. Dok je u 2007. u EU 27 stopa duga bila na razini 59% BDP-a, u eurozoni je omjer duga opće države i BDP-a povećan sa 79,3%, a potkraj 2009. na 85,1% i na kraju 2010. u EU 27 u istom razdoblju porastao je sa 74,4% na 80%. U 2010. su najveći državni deficiti u postotku BDP-a zabilježeni u Irskoj (-32,4%), Grčkoj (-10,5%), Velikoj Britaniji (-10,4%), Španjolskoj (-9,2%), Portugalu (-9,1%), Poljskoj (-7,9%), Slovačkoj (-7,9%), Letoniji (-7,7%), Litvi (-7,1%) te Francuskoj (-7%). Najniži deficiti zabilježeni su u Luksemburgu (1,7%), Finskoj (-2,5%) te Danskoj (-2,7%). Estonija (0,1%) zabilježila je neznatan pozitivan trend u 2010. kao i Švedska. Projekcije duga pokazuju kako bi kod scenarija u kojem nema promjene politika dug u EU porastao iznad 100% BDP-a do 2015. te kako bi se taj negativni trend nastavio pa bi dug opće države nakon 2020. bio veći od 130% BDP-a. Euro je bio jedna od najuspješnijih priča procesa europske integracije. Da bi to tako i ostalo, potrebno je osmisliti novu kulturu stabilnosti, novi oblik gospodarskog upravljanja kako bi se osigurao održiv i stabilan rast, što je od presudne važnosti za zapošljavanje i boljitak europskih građana.

Europa u krizi stabilnosti: ekonomsko upravljanje i strukturalne reforme
Financijska kriza uvelike je utjecala na javne financije europskih gospodarstava. Određene nacionalne mjere potpore koje su uvedene radi jačanja agregirane potražnje, a posebice financijskog sektora, pridonijele su rastu opterećenja javnih financija.

Ove privremene mjere pozitivno su utjecale na zapošljavanje i gospodarsku aktivnost za vrijeme krize jačanjem privatne potražnje i održavanjem fundamentalno stabilnih aktivnosti i radnih mjesta koja bi u suprotnom bila izgubljena. I dok su u 2007. opći državni deficiti uglavnom bili na razini 1% BDP-a u EU 27, u 2009. i 2010. je deficit u EU 27 narastao sa 6,8% na 6,4%, prije početka smanjivanja od 2011. nadalje. Dug opće države je posljednje dvije godine doslovno eksplodirao. Dok je u 2007. u EU 27 stopa duga bila na razini 59% BDP-a, u eurozoni je omjer duga opće države i BDP-a povećan sa 79,3%, a potkraj 2009. na 85,1% i na kraju 2010. u EU 27 u istom razdoblju porastao je sa 74,4% na 80%. U 2010. su najveći državni deficiti u postotku BDP-a zabilježeni u Irskoj (-32,4%), Grčkoj (-10,5%), Velikoj Britaniji (-10,4%), Španjolskoj (-9,2%), Portugalu (-9,1%), Poljskoj (-7,9%), Slovačkoj (-7,9%), Letoniji (-7,7%), Litvi (-7,1%) te Francuskoj (-7%). Najniži deficiti zabilježeni su u Luksemburgu (1,7%), Finskoj (-2,5%) te Danskoj (-2,7%). Estonija (0,1%) zabilježila je neznatan pozitivan trend u 2010. kao i Švedska. Projekcije duga pokazuju kako bi kod scenarija u kojem nema promjene politika dug u EU porastao iznad 100% BDP-a do 2015. te kako bi se taj negativni trend nastavio pa bi dug opće države nakon 2020. bio veći od 130% BDP-a. Euro je bio jedna od najuspješnijih priča procesa europske integracije. Da bi to tako i ostalo, potrebno je osmisliti novu kulturu stabilnosti, novi oblik gospodarskog upravljanja kako bi se osigurao održiv i stabilan rast, što je od presudne važnosti za zapošljavanje i boljitak europskih građana.

Samo se strogim fiskalnim pravilima, širokim ekonomskim nadzorom i rigidnim mehanizmom sankcioniranja može sačuvati pakt za stabilnost i nova radna mjesta. Stoga poslodavci pozdravljaju paket mjera koji je u ožujku 2011. donijelo Europsko vijeće kako bi se odgovorilo na krizu, očuvala financijska stabilnost i uspostavili temelji za održivi rast koji se temelji na otvaranju novih radnih mjesta. Isto tako je potrebno fiskalnim politikama vratiti povjerenje tako da se omjer duga opće države i deficita ponovno vrati na put održivosti, što u većini slučajeva zahtijeva godišnje strukturalne prilagodbe više od 0,5% BDP-a. Iskustvo je pokazalo da su troškovno temeljene konsolidacije uspješnije od onih koje se temelje na povećanjima poreza, dok su postupne konsolidacije svakako uspješnije od onih koje se temelje na tehnici “hladnog tuša”. Ako su načelno potrebne konsolidacije temeljene na prihodima, povećavanje oporezivanja poslovnog sektora u kratkoročnoj perspektivi ima manje negativan učinak, ali su zato troškovi veći. S druge strane konsolidacije, koje se temelje na rastu neizravnih poreznih opterećenja, uglavnom dugoročno ne ugrožavaju rast i imaju manje negativne učinke od oporezivanja rada u kratkoročnom razdoblju.

Povećavanje konkurentnosti Europe – Pakt euro plus
Da bi se pronašlo održivo rješenje krize duga, potrebno je povećati konkurentnost svih država članica EU. Pakt za konkurentnost koji su potpisale 23 države članice može biti važan dodatak paktu za rast i stabilnost ako bude popraćen stvarnim političkim vodstvom i provedbom strukturnih reformi. Spomenuti pakt moći će razvijati dodanu vrijednost samo ako uključuje posebne napore u provedbi reformi kao i konkretna zaduženja i radnje zajedno s rasporedom provedbe. Usredotočenost na makroekonomske pokazatelje kao što su bilanca tekućeg računa ili jedinična cijena rada mogu biti korisni ako se kao mjerila koriste najbolje, a ne prosječne vrijednosti. Napore je potrebno usmjeriti na otvaranje tržišta, povećavanje zapošljavanja, bolju koordinaciju gospodarskih politika te održivost mirovinskih sustava, sustava socijalne skrbi te sustava zdravstva. Još jedan važan aspekt bilo bi uvođenje nacionalnih fiskalnih pravila (kočnice dugova, pravila koja se odnose na primarnu bilancu ili pravila potrošnje) uz implementaciju dovoljno strogih i trajnih pravila u nacionalne propise. Time bi se osigurala fiskalna disciplina na nacionalnim i subnacionalnim razinama. Štoviše, djelotvornija i praktičnija koordinacija porezne politike mogla bi poslužiti kao potpora fiskalnoj konsolidaciji i gospodarskom rastu smanjenjem administrativnih troškova poslovnih subjekata. Međutim, izravno oporezivanje mora ostati u nacionalnoj nadležnosti.

Autor: Poslovni.hr
18. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close