310. sjednica Upravnog vijeća Međunarodne organizacije rada
Tristo deseta sjednica Upravnog vijeća Međunarodne organizacije rada (MOR), kojem je u četvrtomu mandatu članica Lidija Horvatić, direktorica Međunarodne suradnje i odnosa s EU HUP-a, u prvom je tjednu bila usmjerena na raspravu o programu rada i proračunu MOR-a za razdoblje 2012. – 2013. godine. Bez obzira na to što države članice financiraju MOR, poslodavci su svoju podršku dali završnom tekstu koji predlaže da proračun MOR-a ostane isti u odnosu na prethodno razdoblje.

I dok je poslodavačka grupa naglašavala potrebu za strožom financijskim disciplinom te nužnim uštedama, u isto su vrijeme naglašavali kako MOR ne smije imati proračunskih problema, kako bi mogao ostati usredotočen na svoj mandat, uključujući neprekidnu podršku prioritetima i potrebama koje su utvrdili poslodavci. Proračun će biti usvojen na predstojećoj Međunarodnoj konferenciji rada, međutim jasno je da će se zabrinutost koju su iskazali brojni ključni financijeri programa MOR-a negativno odraziti i na dodatne izvore sredstava koji zapravo omogućavaju trenutnu provedbu glavnine aktivnosti MOR-a na terenu. Odbor za slobodu udruživanja, jedan od odbora koji djeluju u okviru Upravnog vijeća Međunarodne organizacije rada, bavio se slučajevima koji zadiru u slobodu udruživanja, od ozbiljnih optužbi kao što su ubojstva, otmice, privođenja i zatvor do sporova koji se odnose na ljudske resurse između pojedinačnih članova sindikata i udruga poslodavaca. Odbor za pravna pitanja i međunarodne radne standarde raspravljao je o potrebi uvođenja mehanizma revizije međunarodnih radnih standarda kako bi se modernizirali i bili uravnoteženiji, a samim time i relevantniji. Jedno od pitanja o kojem je odbor najviše raspravljao je namjera Međunarodne organizacije za norme (ISO) da krene u izradu međunarodnog standarda za upravljanje ljudskim resursima čime se izravno zadire u mandat MOR-a jer upravljanje ljudskim resursima nije tehničko pitanje, već zadire u područje radno-socijalnih odnosa koji su po svojoj prirodi politički.

Zaključeno je kako dvije organizacije svakako moraju utvrditi što je čiji mandat prije daljnjeg uključivanja MOR-a u aktivnosti vezane za ovaj standard. Odbor za zapošljavanje i socijalnu politiku bavio se ruralnim zapošljavanjem, pri čemu su poslodavci naglašavali važnost produktivnoga ruralnog zapošljavanja i poticanja razvitka održivih ruralnih poduzeća. Najsloženija politička rasprava na ovoj sjednici Upravnog vijeća MOR-a odvijala se oko zahtjeva poslodavačke grupe da se u Venezuelu pošalje istražna misija radi kršenja odredbi Konvencije 87 o slobodi udruživanja. Na posljednjoj sjednici UV-a u studenom prošle godine ovoj inicijativi oštro se usprotivila vlada Republike Venezuele, kao i neke druge države. Protivljenje Venezuele se nastavilo, postignut je tripartitni dogovor sukladno kojem će Venezuelu posjetiti tripartitna misija visoke razine koja će svoje izvješće predstaviti na sljedećoj sjednici UV MOR-a u studenom ove godine. Tripartitna misija visoke razine će istražiti različite optužbe koje se odnose na marginalizaciju i isključivanje udruženja poslodavaca iz procesa donošenja odluka, socijalnog dijaloga, tripartizma i mehanizma konzultacija općenito; diskriminiranje i zastrašivanje vođa poslodavačkih organizacija i njihovih članica; zakonodavstvo koje se kosi s građanskim slobodama i pravima organizacija poslodavaca i njihovih članica; nasilne napade svjetine na sjedište Fedecamarasa, koja podržava vladu; bombaške napade na sjedište Fedecamarasa; favoriziranje vlasti organizacija poslodavaca koje podupire vlada, te otimanje i ranjavanje čelnika Fedecamarasa, uključujući i gđu Albis Munoz, koja je članica Upravnog vijeća MOR-a.

Pametna provedba direktive o industrijskim emisijama
Nova direktiva o industrijskim emisijama stupila je na snagu u siječnju 2011. Spomenuta direktiva zadire u srž industrijske proizvodnje s dalekosežnim novim zahtjevima za dodjeljivanje dozvola i znatnim izmjenama u procesu odlučivanja. Njezina će primjena zahtijevati nalaženje prave ravnoteže između ostvarivanja ciljeva u području zaštite zdravlja i okoliša te zadržavanja razine konkurentnosti. BUSINESSEUROPE, kojem je član i Hrvatska udruga poslodavaca, u svojem je pismu Općoj upravi za okoliš naveo kako bi u obzir trebalo uzeti kako se “najbolje dostupne tehnike” koje su bile utvrđene prethodnim režimom nikako ne mogu izravno primijeniti na novi režim utvrđen novom direktivom. Europski poslodavci upozoravaju kako svakako treba uzeti u obzir kako su se razine emisija koje se povezuju s najboljim dostupnim tehničkim mjerama (BAT) koje se dio postojećim BAT referentnih dokumenata (BREFs), ili one određene u posljednjim koracima revizije, utvrđivale unutar prethodnog režima sprečavanja i nadzora industrijskih onečišćenja u okvirnim uvjetima koji su bili posve drukčiji u usporedbi s novom direktivom o industrijskim emisijama. Poslodavci smatraju da se zbog toga BAT emisije nikako ne mogu preuzeti kao BAT zaključci u ovom obliku. Iz BUSINESSEUROPE upozoravaju kako će, s obzirom na to da će se vrijednosti limita emisija u dozvolama temeljiti na tzv. zaključcima najboljih dostupnih tehničkim mjera (BAT) iz posljednje verzije referentnog dokumenta (BREF), biti nužno da se smjernicama za primjenu osigurava provedba direktive u gospodarski i tehnički održivim uvjetima. Stoga ulogu troškova i prednosti, posebice za starije instalacije koje je često vrlo teško prilagoditi, treba izdvojiti i naglasiti. Naglašavaju i kako je potrebno voditi računa o točnom opsegu definicija, bez obzira na opće industrijske referencije navedene u smjernicama. Svakako bi pomoglo ako bi smjernice jasno naznačavale hijerarhiju BREF-ova tako da vertikalni BREF-ovi imaju prednost nad horizontalnim BREF-ovima.

BUSINESSEUROPE: Barometar europskih reformi

Cilj je rast: drukčije promišljanje uloge države
BUSINESSEUROPE je svoj proljetni Barometar europskih reformi predstavio na konferenciji za javnost 22. ožujka, uoči proljetnog sastanka Europskog vijeća. U ovome se izvješću ocjenjuju EU i pojedinačne države članice na temelju 34 ključna indikatora u području produktivnosti i ulaganja, rada i zapošljavanja, javnih financija i fiskalne održivosti, trgovine i konkurentnosti te financijske stabilnosti. Najbolje rezultate imaju, uz visoke ocjene i poboljšanja u odnosu na prošlu godinu, Njemačka, Švedska i Austrija. Međutim u svakoj od država članica utvrđena su uska grla rasta. Utvrđeni su i ključni prioriteti poslovne zajednice za 2011. godinu, koji uključuju utvrđivanje dopuštenog maksimuma potrošnje te veću učinkovitost javnog sektora, kao i poboljšavanje okvirnih uvjeta za inovacije i prilagodljivost.