Strizivojna Hrast, proizvođač parketa iz Strizivojne kod Vinkovaca otvara u lipnju prvu kogeneracijsku elektranu na šumsku biomasu koja će prodavati električnu struju Hrvatskoj elektroprivredi. U Elektranu Hrast Strizivojna snage 3,3 MW, vlasnik kompanije Mato Ravlić uložit će oko 115 milijuna kuna. Toplinska energija koristiti će se u njihovoj sušari, ali i za grijanje niza objekata u općini. Projekt je rađen u suradnji s poduzećem HEP-ESCO, a financijski su ga pomogli Svjetska banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Fond za zaštitu okoliša, nadležna ministarstva te lokalna zajednica. Povrat investicije bit će između 4 i 5 godina. Ravlić je ishodio lokacijsku dozvolu za još jednu elektranu Slavonija DI u Slavonskom Brodu snage 4,66 MW, ali koja će struju početi proizvoditi u 2013. godini.

Drvoprerađivači prednjače
U fazi testiranja za puštanje u rad je i kogeneracijsko postrojenje u Đuro Đaković Elektromontu, dok u Jasenovcu lani od studenog elektranu snage 7,2 MW elektične i 23 MWh toplinske energije, gradi austrijska tvrtka RES bioenergija. Austrijanci ne kriju da će ovdje uskoro izgraditi 4 elektrane na šumsku biomasu. Kogeneracijska postrojenja već se grade i kod većih drvoprerađivača kao što su Spin Valis, Spačva, Požgaj parketi, Javor Križevci, Finvest itd. Poseban interes iskazuju i veliki poduzetnici izvan branše od kojih je najviše prašine digao prijatelj šefa HSS-a Borislav Hrlec. Poduzetnik povratnik Hrlec zbog bolesti malo je usporio s prikupljanjem dokumentacije za elektranu koju će sa stranim investitorima graditi u Koprivničkom Ivancu. No, nakon što se Hrvatskim šumama prigovorilo da su Hrlecu omogućile dugogodišnji ugovor o nabavi drvne sječke po povoljnim uvjetima, kriteriji za dodjelu su pooštreni.

I dalje nema strategije
Brzi povrat investicije, povoljniji izvori financiranja, dostupnost sirovine i sigurno tržište, glavni su argumenti za investitore. U Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP) koje ima Ministarstvo gospodarstva, uneseno je više od 400 projekata od čega ih na šumsku biomasu otpada 45. Ipak jedan od najvećih ima HEP za bioelektranu koje je i jedini investitor. Elektrana bi bila u blizini V. Gorice, a sirovina bi se nabavljala u radijusu od 50 kilometara. Godišnje proizvodilo bi se struje 130 GWh i toplinske energije od 92 do 130 GWh, a njezina izgradnja stajala bi 60 milijuna eura. Za usporedbu, danas elektrane u Trbovlju i Klagenfurtu koriste sječku koju im prodaju Hrvatske šume. Iako HŠ izvoze biomasu, upućeniji se pitaju ima li je za sve projekte i tvrde kako se pretjeruje s raspoloživim količinama. Zato valja donijeti strategiju korištenja drvne mase u kojoj bi prednost imali drvoprerađivači.

Ulaganja

Nanjušili zaradu
Jako Andabak, vlasnik koncerna Sunce najavio je gradnju elektrane za što je kupio dio šuma, a dio uzeo u najam od Đakovečke biskupije. U poodmakloj fazi s izgradnjom u Udini je Stjepan Hrešć, bivši vlasnik tvornice madraca Hespo. Na sjeveru Like gradit će elektranu od 6,5 MWe vrijednu do 25 milijuna eura i Nenad Porges, bivši ministar gospodarstva.