Kakvo je gospodarsko stanje u Dalmaciji, koji su najveći problemi koji muče jug Hrvatske i što se može učiniti za njegovo poboljšanje govori Hrvoje Marušić, splitski poduzetnik i predsjednik Izvršnog odbora dalmatinske podružnice Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Kakvo je gospodarsko stanje u Dalmaciji?
Opće gospodarsko stanje u Dalmaciji, u sve četiri županije koje obuhvaća, vrlo je loše jer Vlada nema plan strateškog razvoja za ovaj dio zemlje.

Prema kojim kriterijima donosite takvu ocjenu?
Primjerice, investicije u građevinu su, iz nama nepoznatih razloga, blokirane. Vjerujem da je to zbog tromosti jedinica lokalne samouprave, ali i zbog loših odluka Ministarstva graditeljstva. Splitsko brodogradilište je osuđeno na propast zbog tvrdoglavosti Vlade da prihvati prijedlog njegove prenamjene. Naime, bivša ratna luka Lora zajedno s brodogradilištem trebala bi postati nautički centar i tako, uz zadržavanje svih zaposlenika, donositi zaradu. Smatram da bi to stvorilo novu vrijednost u Splitu koji se opredijelio za turizam, a ne za bazu ratne mašinerije. Trgovina je u redu, ali trgovina nije sama sebi svrha jer ako ništa ne proizvodimo, ništa ne možemo ni prodati, osim ako ne prodajemo stranu robu. A mislim da znamo tko od toga ima koristi.

Pozvali ste sve poduzetnike i ulagače čiji su projekti zaustavljeni ili su u realizaciji naišli na različite prepreke da to prijave HUP-u. Koliko je tih pritužbi?
Želimo dobiti egzaktne podatke koliko gubi dalmatinsko gospodarstvo. Prikupljanje podataka još je u tijeku, no dosta pritužbi već je stiglo. Rezultate ćemo objaviti najkasnije do sredine kolovoza.

Koji su ključni projekti zaustavljeni?
Do završetka prikupljanja podataka ne želim izlaziti s novim pritužbama ulagača, ali mogu nabrojiti neke već poznate. Napominjem da je riječ o vrijednosti od tri milijarde eura u tri dalmatinske županije koje su “na ledu”. To su tereni za golf na Srđu, projekt na Mljetu na kojem su ruski investitori željeli uložiti u hotelsko naselje i projekt “Stari Trogir”. Tu su i projekti “Adria Vinil” u Kaštel Sućurcu, “Kaštelanska rivijera”, trogirski škver i mnogi drugi. Naglasio bih da je projekt Profectus grupe “Hrvatski san” kod Dubrovnika krenuo u realizaciju jer je Ministarstvo graditeljstva vratilo prvotnu namjenu zemljišta u građevinsko. Projekt je ponovno pokrenut tek nakon velikog pritiska javnosti na ministarstva i lokalnu samoupravu. Žalosno je što se kod nas projekti pokreću tek nakon pristisaka, što šalje jako lošu poruku potencijalnim ulagačima.

Što čini dalmatinska podružnica HUP-a da poboljša stanje u regiji?
HUP dugo pokušava dovesti “stvari” u realne okvire. Potrebno je napraviti uštede gdje god je to moguće, a hitno, ali i najrealnije je smanjiti veliku i beskorisnu administraciju. Te se uštede ne mogu iskazati u brojkama jer je nemoguće izbrojati previše razina vlasti i administracije. Dalmatinsko gospodarstvo ne može se razvijati uz činjenicu da financira četiri županije i stotine gradova i općina. I prema napucima EU, čija članica tako silno želimo postati, preporučuje se da regije budu ograničene na oko milijun stanovnika, što potpuno odgovara regiji Dalmacija. Ističem da govorimo samo o gospodarskom, a ne političkom smislu. No jedino poduzetnici pune proračun i zato imaju pravo utjecati na njegovo trošenje. Umjesto da nam se svake godine nameću razne nove institucije i agencije koje su zapravo paravlast bez koje se može i mora, nužno je poduzetnicima i investitorima olakšati posao ako se želimo gospodarski razvijati. Krajnji je trenutak da to učinimo.

Vizija

Koje su smjernice HUP-a za razvoj gospodarstva?
Projekte iznad određenog iznosa, koji bismo dogovorili, trebalo bi proglasiti projektima od državne važnosti kako bi se i ta problematika rješavala po hitnoj proceduri. To, dakako, ne isključuje manje projekte. Potrebno je definirati rokove koji će se provoditi u praksi – zakonski oni postoje, no nitko ih se ne pridržava. Predlažemo i stavljanje u funkciju svih neiskorištenih gospodarskih zona i subjekata. Potrebno je riješiti i infrastrukturne probleme jer na umu treba imati i činjenicu da ćemo kad uđemo u EU između Splita i Dubrovnika morati proći dvije “schengenske granice”.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa