Jedan od poteza zbog kojih je u javnosti omraženi Hrvatski fond za privatizaciju dobio pozitivne reakcije bila je dokapitalizacija zagrebačkih RIZ Odašiljača. Radilo se o 17 milijuna USD koje je još iz doba bivše države RIZ potraživao za poslove u Iraku. Taj je novac riješen kroz sukcesiju i pod pritiskom radnika HFP ih je krajem 2007. odlučio unijeti u temeljni kapital RIZ-a.

Pritisak na tvrtku
No, malo je poznato i da su netom nakon što je taj pozdravljeni HFP-ov potez formalno proveden, u ljeto 2008. godine mali dioničari protiv HFP-a pokrenuli tužbe. Tvrde da HFP nije želio povrat tih sredstava – koja su bila unijeta i u elaborat o pretvorbi – izvršiti na račun RIZ-a, nego je naložio Skupštini dokapitalizaciju za taj iznos, odnosno za 89 milijuna kuna, čime je stekao većinsko vlasništvo u već privatiziranoj tvrtki. Stoga se toj odluci velik broj dioničara i protivio na skupštini, njih oko 35 posto, a odluka o povećanju temeljnog kapitala na koncu je donijeta s oko 65 posto glasova, odnosno s manje od 75 posto plus jedan glas nazočnih. Da bi dokapitalizacija bila valjana, pojašnjavaju mali dioničari, po zakonu o trgovačkim društvima potrebno je mijenjati statut društva, što bez 75 posto plus jedan glas nije moguće. Zbog toga su odmah podigli tužbu za pobijanje odluke Skupštine, kao i tužbu za ništavnost upisa u trgovački registar. Unatoč svemu, HFP na Trgovačkom sudu provodi dokapitalizaciju i SDA upisuje nove dionice. U slučaju usvajanja tužbi, mali dioničari koji vode spor upozoravaju kako slijedi brisanje novih dionica, što znači i da će HFP potraživati od RIZ-a novac koji je uplaćen za dokapitalizaciju. Mali dioničari su uputili dopis HFP-u kojim apeliraju na mirno rješenje spora oko dokapitalizacije, čime bi se stvorile pretpostavke za provedbu privatizacijskog procesa RIZ-a. Taj proces, upozoravaju, sve je važniji, jer se na RIZ radi sve veći pritisak, prije svega zbog vrijednog zemljišta na kojem se nalazi proizvodni pogon tvrtke uz park Maksimir. Riječ je o vrlo atraktivnom zemljištu veličine 12.000 kvadrata, koje po GUP-u čine zonu M1, predviđenu za mješovitu, pretežito stambenu gradnju. Osim spekulantima koji su bacili oko na vrijednu parcelu, mali dioničari upozoravaju da situacija nestabilnosti RIZ -a može koristiti i njihovoj konkurenciji, a u Hrvatskoj u toj je branši – proizvodnji digitalnih odašiljača i brojila za struju – aktivna još jedino Elra iz Vele Luke, koju je preuzeo zagrebački Dalekovod. Procjenjuje se, naime, da će se za zamjenu analognih u digitalna brojila u idućih šest-sedam godina u Hrvatskoj uložiti gotovo 1,5 milijardu kuna.

Šutnja HFP-a
Do zaključenja ovog broja nismo uspjeli dobiti reakciju HFP-a, no stav prozvane institucije čut će se uskoro na sjednici Upravnog odbora HFP-a. “Zatražio sam da se prouči taj slučaj i o njemu podastre izviješće”, potvrdio nam je Ozren Matijašević, sindikalni član Upravnog odbora HFP-a.