Iako je u 2016. na hrvatskom tržištu bilo najmanje tvrtki i obrta koje se bave igrama na sreću, od početka ovog stoljeća, ta im je godina ipak bila najsretnija u pogledu rezultata u dotadašnjih 16.

Fina navodi kako je 68 pravnih i fizičkih osoba u djelatnosti kockanja i klađenja preklani ostvarilo prihod od 2,66 milijardi kuna, što je čak 301,6 posto više nego 2001. Precizni izračuni Financijske agencije otkrivaju i kako je najviše tvrtki i obrta (99) i zaposlenih (7664) u ovom sektoru bilo 2008., krajem koje je krenula i gospodarska kriza. Odonda je broj kladionica i igračnica smanjivan i povećavan, kao i količina radne snage, koje je 2016. bilo 6060.

Hrvatska lutrija (HL) je u cijelom razdoblju od 2001. do 2016. imala najviše radnika i po tome je dominantan igrač (1237 s krajem 2016.), a primat drži i u prihodima, koji su u pretprošloj godini, zadnjoj s potpunim bilancama, iznosili više od pola milijarde kuna – 500.834.000, dvostruko više nego 2001. Međutim, Lutriju u dobiti 'šiša' lanac kladionica Super Sport, koji je 2016. zaradio 169,06 milijuna kuna, iz prihoda od 393,48 milijuna (ima 958 zaposlenih).

HL-ova dobit je 38,4 mil. kn i gleda u leđa i kladionici Hattrick-PSK (50 milijuna) i tvrtki Interigre, koja je zaradila 57,2 mil. kn. Od Top10 po prihodima u toj godini, jedino je Germania sport imala gubitak – 8,1 milijun kuna. Deset najjačih poduzetnika u kocki i klađenju je uprihodilo 2,16 milijardi kuna okončavši 2016. s profitom od 356,4 milijuna kuna. Branša najveću dobit pamti iz 2014. – 398,5 mil. kn, a jedine dvije godine u 'crvenom' bilježila je 2009. i 2010. (55 i 21 mil. kn), kad je kriza i kladiteljima, očito, udarala na vrata.