Unatoč nesigurnim ekonomskim i tržišnim kretanjima izazvanim pojavom krize ulaganja u obnovljive izvore energije i tehnologije energetske učinkovitosti ne slabe. Naprotiv, bilježe stalni rast. Tomu su najviše pridonijele poticajne cijene i otkup električne energije zajamčen na dugi rok. Takav je sustav poticanja prihvaćen od najvećeg broja zemalja u Europi, koje do 2020. godine žele ostvariti strateški zacrtan udio u proizvodnji i potrošnji električne energije iz obnovljivih izvora energije. Za ulagače su najprivlačnije zemlje kod kojih su poticajne cijene najviše, zajamčene na što veći broj godina, a procedura stjecanja statusa povlaštenog proizvođača što kraća i jednostavnija. Zbog razvoja novih tehnologija koje su danas u probnoj i nekomercijalnoj fazi očekuje se da će poticaji uz redovite izmjene ostati aktualni do 2035. godine. Sve intenzivnija gradnja energetskih postrojenja, posebno malih instaliranih snaga, utjecat će na razvoj pametnih elektroenergetskih mreža koje su za razliku od postojećih mreža sposobnije u učinkovitom praćenju varijabilne i decentralizirane proizvodnje električne energije, osobito ako je riječ o suncu i vjetru.

Europa kao predvodnik
Prema izvještajima najvećih revizorskih kuća, Ernst&Younga, KPMG-a i PWC-a, u 2011. je dosad ostvaren najveći rast u vrijednosti sklopljenih poslova na području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, čak 40% u odnosu na 2010. (sa 38 mlrd. na 53 mlrd. dolara). Najveći udio u ukupnoj vrijednosti tih poslova ostvaren je na području sunčeve energije (30%) zamijenivši prvo mjesto s vjetroenergijom (29%). Tu su investitori iskoristili sjajnu priliku da sklope ugovore za otkup električne energije po visokim otkupnim cijenama na vrlo dug rok (u nekim zemljama i više od 20 godina), dok su ulaganja zbog prodornog razvoja kineske proizvodnje solarne tehnologije pale ispod 2000 eura po kW instalirane snage. Pojedinačno, najveći rast ostvaren je na području tehnologija energetske učinkovitosti, čak nevjerojatnih 270% (sa 3,5 milijardi na 10 milijardi dolara). To se pretežito odnosi na kupnju tvrtki koje proizvode opremu za razvoj pametnih mreža. Tako je, primjerice, za 2,3 milijarde dolara japanska Toshiba kupila švicarsku tvrtku Landis+Gyr, proizvođača pametnih brojila i popratne opreme, što je najveća ostvarena pojedinačna transakcija na području energetske učinkovitosti u 2011. godini. U području energetskih postrojenja na obnovljive izvore najveća pojedinačna transakcija iznosila je 2,9 mlrd. dolara. Nju je ostvarilo brazilsko elektroprivredno društvo CPFL Energia kupivši i spojivši tvrtku ERSA Energia Renovaveis, koja u portfelju ima energetska postrojenja ukupne instalirane snage 4,375 MW od koje se 45% odnosi na vjetroelektrane, 36% bioelektrane i 18% male hidroelektrane. Ovo elektroprivredno društvo pokriva 13% ukupnog tržišta električne energije u Brazilu. U 2011. poslovi su se najviše sklapali u Europi, gdje je ostvareno 30 milijardi dolara ili 50% više nego u 2010., i Sjevernoj Americi, s dvostruko manje ostvarenih vrijednosti transakcija. U Europi su vjetar, sunčeva energija i energetska učinkovitost područja od najvećeg interesa za investitore, s redom ostvarenih 40,32 i 15% udjela od ukupnih transakcija. Od europskih zemalja najveću pozornost za sklapanje poslova privukle su Španjolska (17% od ukupnih transakcija u Europi), Italija (15%), Francuska (12%), Njemačka (12%) i Engleska (11%), a od zemalja srednje i istočne Europe jedino Poljska (3%).

Predviđanje za 2012.
Poslovne realizacije u 2012. nastavit će s istim intenzitetom i istim područjima ulaganja kao i u 2011. godini. Financijska kretanja u eurozoni i dalje će se kotrljati s manje ili više nesigurnosti, što će naravno utjecati i na odluke investitora da ostvare planirane dogovore. Prema predviđanjima istih revizorskih kuća, u sljedećih 18 mjeseci najviše novih investitora i kupaca na tržištu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti pojavit će se iz Kine, Sjeverne Amerike, Indije, zapadne Europe i Bliskog istoka. Među tim investitorima moguće je očekivati sve više mirovinskih i hedge fondova. Tako je prošle godine danski mirovinski fond PensionDenmark A/S od Dong Energyja otkupio 50% udjela u najvećoj pučinskoj vjetroelektrani, i to za golemih 1,1 mlrd. dolara.

Prepreke u Hrvatskoj
Što se tiče Hrvatske i ostalih zemalja u regiji, ne mogu se nazvati plodnim tlom za investitore bez obzira što su u svima na snazi poticaji za zajamčeni otkup električne energije. Problem je spora i složena procedura za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača, neusklađenost prostornih planova, neriješenih pravnoimovinskih statusa zemljišta i, ono najvažnije, česti problemi zbog priključivanja na elektroenergetsku mrežu. Zbog toga, ali i zbog političke reputacije pojedinih zemalja veće osjetljivosti na krizu i nepovoljnijih uvjeta za financiranje strani investitori nerijetko zaobilaze našu regiju. Iako se ti problemi postepeno rješavaju i u planu su ozbiljnija poboljšanja, predviđanja pokazuju da će zemlje u regiji u odnosu na preostali dio Europe i dalje biti manje zanimljive za ulaganja i sklapanje poslova na području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Priča bi najvjerojatnije bila drukčija da su te zemlje punopravne članice Europske unije.

Vedran Uran, predstavnik GreenMax Capital Advisorsa u Hrvatskoj