Nakon objave rezultata za prvih devet mjeseci dionica Hrvatskog telekoma (HT) pala je u srijedu tijekom dana na povijesni minimum od 167,06 kuna. Prema objavi, prihod HT-a u tri tromjesečja pao je osam posto, na 5,2 milijarde kuna, operativna dobit smanjila se 19,5 posto, na 2,15 milijardi kuna, a neto dobit za 30,6 posto, na 964 milijuna kuna.

Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, objašnjava da se trude i ulažu, ali da  neprovođenje reformi sada utječe i na njihovo poslovanje. “I treća agencija za ocjenu kreditnog rejtinga snizila ocjenu Hrvatske na podinvesticijsku razinu te se očekuje da Hrvatska uđe postupak prekomjernoga deficita EU”, kaže Mudrinić.

Na pesimizam ulagača utjecali su pad marže s lanjskih 47,1 posto na 41,3 posto te zaustavljanje rasta broja korisnika brzog interneta. Za HT to je drugi najveći izvor prihoda i u pravilu najbržerastući dio poslovanja. U devet mjeseci od internetskih usluga HT je zaradio 2,1 milijardu kuna, uz rast 2,7 posto. No, broj privatnih korisnika ADSL-a zaustavio se na 521 tisuću, a pad broja IPTV korisnika spriječio je golem interes za IPTV-om putem satelita. MAXtvSat skočio je 84 posto, na 38 tisuća korisnika. Poslovnih korisnika ADSL-a sada je 109 tisuća ili 4,3 posto više, a IPTV-a 21,6 tisuća ili 7,9 posto više nego lani. Ti se pokazatelji, međutim, nisu znatno pomaknuli u posljednja tri mjeseca. Krešimir Alić, analitičar TK tržišta agencije IDC Adriatics, kaže da HT dijeli sudbinu cijeloga tržišta, odnosno svih operatera.

“HT je dosegnuo plafon kad je riječ o broju korisnika brzog interneta i IPTV-a, kao i ostali operateri, jer uz ovu razinu kupovne moći u Hrvatskoj tu više nema značajnijega prostora za rast”, kaže Alić. Međutim u HT-u su još uvijek optimistični. Tvrde da 49,1% kućanstava ima pristup brzom internetu, za razliku od 68 posto u zapadnoj Europi.

Velika očekivanja sada su na ICT-u, koji je narastao 8,4 posto, na 151 milijun kuna, dok se planovi za prodaju struje ne spominju.