Skupa stočna hrana i jeftino meso aktualni su trendovi hrvatskog tržišta poljoprivrednih proizvoda. Zbog kroničnog nedostatka hektara oranica i pašnjaka, na kojima bi u vlastitom aranžmanu proizvodili hranu za stado na svojim gospodarstvima, ovdašnji farmeri primorani su je uglavnom kupovati. Tko ne može izdržati tempo rasta cijena posezao je za radikalnim rezovima. Smanjivao je stado prodajom klaonicama i time rušio cijene. Iz podataka koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku u 2010., prema cjenicima iz 2009. godine, najviše su poskupjele žitarice. Tako je cijena kukuruza rasla 54,6 posto, pšenice 37,9 posto dok je ječam u spomenutom međurazdoblju zabilježio pristojno umjereni rast od samo 14,1 posto.

Rast cijene suncokreta
Golem skok cijene dogodio se i kod suncokreta, ta je uljarica zapravo na godišnjoj razini poskupjela najviše unutar ukupnog portfelja poljoprivredne proizvodnje. Suncokret je po toni lani prema 2009. bio skuplji visokih 57,9 posto. U istom razdoblju soja i uljana repica gotovo su držale cjenovni ritam s rastom od 13 odnosno 12,8 posto. Zob je jedina žitarica, kako iznosi statistika, koja je kroz proteklih godinu dana pojeftinila i to po toni sa 961 kunu u 2009. na 943 kune u 2010. U mesnom segmentu cijene su pale u svim kategorijama no, najmanje kod peradi. Pilićima je na godišnjoj razini cijena po kilogramu pala samo sedam lipa, purama 17. Za razliku od peradi mladi janjci su istodobno zabilježili najveće smanjivanje prodajne cijene. U 2010. kilogram žive vage mlade janjadi stajao je 28 kuna, a godinu dana prije 33 kune. Na cijeni su izgubili i odojci, jeftiniji su 23,2 posto, svinje 15,6 posto dok su janad i telad lani prema cjenicima iz 2009. u prosjeku pojeftinila oko 10 posto.U segmentu povrća s cjenovnim udarom vrh liste drži češnjak, u godinu dana poskupio je sa 9,9 na definitivno neobjašnjivo visokih 24,5 kuna. Povrtnica koja je prije 20-ak godina iznimno uspijevala na širem prostoru zadarsko-kninskog zaleđa i količinama opskrbljivala tržište bivše države danas nam, kao i još neke kulture, stiže prekooceanskim brodovima s kineskih oranica.

Nedovoljno trešanja
Povećanje cijene bilježi i crveni luk, lani je u odnosu na 2009. po kilogramu bio skuplji 27,9 posto. Od voćnih vrsta Hrvatska dostatno proizvodi samo jabuke koje su u godinu dana poskupjele sa 2,44 na 2,53 kune te mandarine koje su zadržale gotovo identičnu cijenu, u 2009. tržene su po 2,95 kuna a lani po 2,93 kune. Iako ni višanja ni trešanja ne proizvodimo koliko tržište traži njihove su cijene nesrazmjerne. Kilogram višnje lani je stajao 2,8 kuna, godinu prije 3 kune dok je trešnja sa 13,49 u 2009. poskupjela na 14,09 kuna u prošloj godini.

Šutnja

Hektari i grla stoke
Češka i Švedska po jednom hektaru imaju 0,58 grla, slično i Španjolska (0,60) dok primjerice prosjek Slovačke iznosi 0,37 grla/ha a Bugarske 0,32. U Sloveniji je taj omjer 1,17 grla/ha. Koliko je u Hrvatskoj prosjek nije poznato, jer je na to pitanje nemoguće dobiti odgovor na mjerodavnim adresama.