Kriza u Hrvatskoj je broj otkaza povećala šest puta. Po anketnoj nezaposlenosti koja se pokazala najoptimističnijom računicom, u prva tri mjeseca bez ikakvih primanja ostalo je 12.000 građana što je šestostruko više nego u istom razdoblju lani. Pozivajući se na standard Međunarodne organizacije rada, Državni zavod za statistiku navodi da je 167.000 radno sposobnih građana, odnosno 9,4 posto, izjavilo da nema nikakvih prihoda. Pesimističniji pokazatelji registrirane nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ukazuje da je posao već u siječnju izgubilo 14.000 građana više nego godinu prije.

Mračne prognoze
Stručna suradnica za tržište rada pri Centru za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća Sanja Crnković-Pozaić kaže da je povećanje nezaposlenosti nakon četiri godine kontinuiranog i visokog rasta zaposlenosti vrlo znakovito.“U vrijeme tranzicije bez posla je ostalo 750.000 ljudi jer se gospodarstvo u jednom trenutku potpuno urušilo i nije isključeno da se nešto slično ponovi ukoliko poslodavci neće imati sredstava za rad”, kaže Crnković-Pozaić upozorivši da je pad izvoza teško pogodio prerađivačku industriju, koja je po internim procjenama od početka godine otpustila 30.000 ljudi, dok se ostatak gospodarstva muči s visokom nelikvidnošću. Analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Danijel Nestić smatra da će gospodarsko usporavanje od pet posto u 2009. vratiti tržište rada u Hrvatskoj tri godine unazad. “Broj građana prijavljenih na burzu do kraja godine mogao bi se povećati za 50.000, na približno 300.000 registriranih nezaposlenih što će potaknuti i smanjena potražnja za sezonskim radnicima tijekom zime”, pojašnjava Nestić. Dodaje da je posebno zabrinut zbog stanja u prerađivačkoj industriji. “U svibnju je ukupna zaposlenost pala za 2,4 posto dok je u prerađivačkoj industriji, znači ključnom gospodarskom sektoru, ona pala za čak sedam posto”, kaže Nestić. Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević smatra da će se kriza dugoročno negativno odraziti na tržište rada. Prva žrtva mogao bi biti model zapošljavanja za stalno.

Pozitivne posljedice
Crnković-Pozaić iz CEPOR-a navodi da poslodavci već sada manje zapošljavaju za stalno te da bi takav oblik zapošljavanja u ovim uvjetima mogao praktički iščeznuti. No, Nestić iz Ekonomskog instituta upozorava da kriza za gospodarstvo ima i pozitivno lice. “Radnici su uvidjeli da plaće mogu i padati te da poslovi nisu nešto sigurno. To bi moglo pozitivno utjecati na fleksibilnost tržišta rada”, zaključuje Nestić.

Istraživanje

Trećina poslova manje
Ponuda poslova po sektorima pala je za 10 do 30% kažu na portalu Posao.hr. Isti izvor navodi da prema njihovom istraživanju “Posao i kriza” četiri petine Hrvata osjeća krizu. Trećina ispitanih krpa proračun dodatnim poslom, a gotovo 60% planira godišnji odmor iskoristiti za honorarni posao.