U Požegi, nekad ekonomski prosperitetnom kraju, danas je svaki peti stanovnik bez posla, a zdrave tvrtke u polupustoj industrijskoj zoni mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Jedna od iznimki je tvrtka Unius koja pruža univerzalne usluge na području elektrotehnike. No, premda uspješna, kultura neplaćanja i nerazumijevanje države za poduzetnike koje guši nelikvidnost, prisilila je Unius da probleme premosti kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Optimizacija poslovanja
Široka paleta elektrotehničkih poslova koje Unius pruža jednostavnim rječnikom svodi se na optimizaciju poslovnih procesa. U tehnološkom dobu to često, iako ne i uvijek, znači automatizaciju proizvodnje koja smanjuje broj potrebnih radnika i dugoročno donosi značajne uštede na troškovima te povećava kvalitetu proizvoda. Najčešće je u pitanju projektiranje i izvođenje automatizacije postrojenja, njihovo računalno operiranje na daljinu te optimizacija kako bi se uklonili nevažni koraci koji smanjuju učinkovitost i stvaraju nepotrebne troškove. Za opseg svojih poslova Unius ima certifikat ISO 9001:2000 za izradu, montažu i održavanje električnih instalacija i uređaja te razvodno upravljačkih ormara. Borba za svakog klijenta je mukotrpna, no Unius je u međuvremenu prepoznat kao brend pa sve više tvrtki direktno traži njihove usluge.Stalni klijenti Uniusa su Tekija, Velički Kamen, Plamen, Magma, PP Kompleks iz Nove Gradiške, BC Institut i drugi… "Nemamo povratnu informaciju o financijskim uštedama, no zavisno o kojoj je proizvodnji riječ, optimizacijom stroj može zamijeniti poslodavcu i do 15 radnih mjesta", kaže suvlasnik i direktor Uniusa Tomislav Budimir. Unius je prošle godine ostvario 4,5 milijuna kuna prometa i oko 20.000 kuna dobiti, a za ovu se nadaju da će ju zaključiti "u plusu". "Imamo oko 70 posto osiguranog posla, a za 30 posto se borimo. Svake godine se moramo iznova usavršavati i pratiti tehnološki napredak jer su u ovom poslu najveća vrijednost ljudi. Zgradu ili auto kupite, ali ljude morate stvoriti", kaže Budimir. Nekadašnji šef održavanja u Zvečevu tvrtku je pokrenuo 1992. zajedno s kolegom Slavkom Manceom, kako kaže, više iz poduzetničke znatiželje nego iz potrebe. Nakon prvih nekoliko godina poslovanja u garaži, posao se razgranao pa je tvrtka izgradila novu zgradu u industrijskoj zoni 2007.  godine.

Ulaganje pet milijuna kuna
Bila je to greenfield investicija vrijedna pet milijuna kuna koju je Unius financirao vlastitim novcem bez kredita. Samo u zemljište i dokumentaciju do "prve lopate" uloženo je milijun kuna. No, onda je došla kriza, a s njom i muke po naplati. Dok kupci kalkuliraju i plaćaju s višemjesečnim odgodama, država ne čeka ni zbog krize. "Troškovi su nam porasli za trećinu, a dobit je pala. Jedno vrijeme sa zaposlenicima smo dogovorili isplatu minimalnih plaća da nitko ne dobije otkaz", kaže Budimir. No, da može sudjelovati na natječajima i putem njih konkurirati za poslove, tvrtka ne smije biti u blokadi. Stoga je, u sve većem raskoraku između naplate i podmirivanja obveza prema proračunu, tvrtka u prosincu posegnula za 400.000 kuna HBOR-ovog kredita za zatvaranje obveza i popravak likvidnosti. Kredit su ostvarili uz Erste banku i HBOR uz kamatu Euribor + 5 postotnih bodova. Na taj način Unius je održao glavu iznad vode i spasio 13 radnih mjesta u kraju gdje su ona rijetkost. Polovica zaposlenih su visokoobrazovani inženjeri i jedna ekonomistica, a šest je visokokvalitetnih majstora.  

Problem sive ekonomije
"Najveća konkurencija su nam 'fuševi'. Dok mi za svaki posao državi dajemo njezino, siva ekonomija je toliko eskalirala da je teško držati korak. Nekad je to bilo 25 posto, ali mi se čini da je danas taj udio narastao i na 50 posto, no ne krivim te ljude jer i oni moraju od nečega živjeti", ističe čelnik Uniusa koji izlaz vidi u popuštanju državnog stiska nad poduzetnicima.Na pitanje koja bi tri poteza države rado vidio kao poduzetnik Budimir ne razmišlja previše. "Smatram da bi država trebala javni sektor svesti u realne okvire što ne znači nužno otpuštati. Dok dvije trećine ljudi živi od proračuna, trećina koja u njega uplaćuje se muči. Zatim, definitivno uvesti plaćanje PDV-a po naplati te zainteresirati gradove i županije da više potiču mala i srednja poduzeća koja stvaraju radna mjesta", pocrtao je. Prije svega, ključ je imati viziju što od gospodarstva država zapravo želi. "Bez planskog razvoja gospodarstva ne vidim izlaz iz krize. Zato će nam ova godina biti još teža nego prethodna", zaključio je požeški poduzetnik.

Zapošljavanje

Pozivi od Našica do Zagreba

Svaki mjesec u tvrtki Unius prime nekoliko telefonskih poziva diplomiranih inženjera elektrotehnike od Našica do Zagreba koji ne mogu naći posao, no u zadnje dvije godine teško je osigurati dovoljno poslova i za postojeće zaposlenike. Prosječna plaća inženjera je 6000 kuna, odnosno oko 4000 kuna za majstora. "Izračunali smo da svatko od nas dnevno mora zaraditi 400 kuna da bismo redovno isplaćivali plaće i otplaćivali kredite", kaže Budimir.