Nakon što je tijekom susreta predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom i srpskim predsjednikom Borisom Tadićem postignut dogovor o intezivnijoj gospodarskoj suradnji tvrtki triju zemalja na trećim tržištima, sastavljena je radna grupa koja će pripremiti teren za osnivanje konzorcija koji će nastupati na najvažnijim inozemnim natječajima. Zajednički nastup pružit će tvrtkama veće šanse za dobivanje velikih poslova u inozemstvu od samostalnih pokušaja jer iza njih nije stajala odgovarajuća bankarska potpora i proizvodni kapaciteti. Osim toga radna grupa bi trebala potaknuti tvrtke iz triju država da se udruže u proizvodnji pojedinih roba s kojima mogu biti konkuretne kvalitetom i cijenom u izvozu na treća tržišta.

Autoklaster probija led
Praksa je pokazala da najveće mogućnosti u dobivanju poslova u inozemstvu imaju vojna industrija, građevinska djelatnost, proizvodnja prehrambene robe, automobilska industrija, metalurgija, drvno-prerađivačka industrija te turizam i usluge poput željezničkog i cestovnog prometa. Kao primjer uspješnoga zajedničkog proizvoda Dmitar Polovina, predsjednik slovenskoga poslovnoga kuba u Beogradu, naveo je Argetu, najprodavaniju paštetu, koja se proizvodi u četiri zemlje. Nju bi mogla slijediti proizvodnja dijelova za autoindustriju koje bi proizvodili klasteri tvrtki iz triju država. Talijanski Fiat spreman je uključiti te tvrtke u proizvodnju autodijelova za potrebe tvornice u Kragujevcu, a nije isključena ni mogućnost da se dijelovi ugrađuju i u druga njegova vozila. Goran Masnec, predsjednik predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Beogradu, najavio je za svibanj susret predstavnika hrvatskih i srpskih poduzeća iz sektora autoindustrije kako bi se to realiziralo, a kaže da postoje velike mogućnosti zajedničkog sudjelovanja tvrtki iz obje zemlje u poslovima revitalizacije lokomotiva, vagona, tramvaja. Kao potencijalna tržišta najčešće se spominju arapske zemlje, Rusija, Kazahstan, Bjelorusija i Turska s kojima Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini pa je izvoz u te države oslobođen plaćanja carinskih pristojbi, što smanjuje izvozne troškove za oko 20 posto.

Ekonomska korist
Kao jedan od uvjeta uspješnijega povezivanja navodi se ravnomjernija robna razmjena između Hrvatske, Slovenije i Srbije, pri čemu je izvoz roba iz Srbije najmanje zastupljen. Prema ocjeni ekonomista Miroslava Zdravkovića, kada bi se robna razmjena između Srbije i Hrvatske povećala na milijardu eura, to bi pridonijelo da BDP obiju zemalja bude povećan za dva do tri posto, bez obzira na svjetsku ekonomsku krizu. To bi za obje zemlje, prema Zdrakoviću, moglo biti ravno “zgoditku na lotu”. Vrijednost robne razmjene Hrvatske i Srbije u bivšoj SFRJ iznosio je više od dvije milijarde njemačkih maraka, dok je lani smanjen na ispod 300 milijuna eura.

Profit imun na presude

Haag ne utječe na gospodarske odnose
Iako se presude Haaškoga suda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču različito doživljavaju u Srbiji i Hrvatskoj, u gospodarskim krugovima prevladava stav kako to neće negativno utjecati na unapređenje ekonomskih odnosa dviju zemalja te da će se napori za realizaciju zajedničkog nastupa na trećim tržištima kao i udruživanje u proizvodnji pojedinih roba nastaviti nesmanjenim intenzitetom. Razlike u vezi s presudama bile su očekivane i prije njihova izricanja, do kojih bi došlo i da su generali oslobođeni.