Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Kod obrtnika lani bez posla ostalo 14.000 ljudi

Autor: Biserka Ranogajec
16. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Najviše obrta lani je ugašeno u trgovini, njih 2200, dok je u ugostiteljstvu i turizmu 1500 obrta manje

U Hrvatskoj su u prošloj godini u trgovini zatvorena 2200 obrta, u ugostiteljstvu i turizmu 1500, graditeljstvu nešto više od tisuću i oko 600 u prijevozu. Armiju od oko 309.500 nezaposlenih upotpunilo je dakle i 14.000 onih iz obrtništva koji su im se pridružili prošle godine. Tada je naime bilo registrirano gotovo 101.000 obrta u kojima je radilo više od 232.000 ljudi, za razliku od danas kad ih je 93.000 sa 218.000 zaposlenih. Najveći pad evidentiran je u Zagrebu gdje je zatvoreno 1605 obrta, u Primorsko-goranskoj županiji 1054 i u Zagrebačkoj 668.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Propali kooperanti
Obrtnici su oslobođeni plaćanja doprinosa za zapošljavanje i kad ostanu bez posla mogu se prijaviti u evidencije Zavoda, ali nemaju pravo na novčane nadoknade. Boris Vukelić, predsjednik Ceha malih trgovaca Hrvatske obrtničke komore, upozorava kako bi zatvorenih trgovina bilo i više da nema komplicirane procedure stečaja u kojem valja podmiriti dobavljače i sve obveze prema državi. Zatvorili su prodavaonice oni koji nisu bili u najtežoj situaciji i mogli su se, kaže, maknuti na vrijeme. Zvonko Pecikozić, predsjednik Ceha graditelja pretpostavlja kako je i više zatvorenih obrta jer se svaki dan brojke mijenjaju, pogotovo kod kooperanata velikih tvrtki. Pecikozić je i sam od ukupno 15 radnika, lani otpustio četvero. Ovoga ljeta, predviđa, bit će upola manje investicija bez obzira na vladine mjere. Ugostitelje je donekle spasilo povlačenje zakona o nepušenju koj ise od 9. travnja ponovno primjenjuje, žali se Miroslav Folnegović, predsjednik Udruge hrvatskih restoratera.

U Hrvatskoj su u prošloj godini u trgovini zatvorena 2200 obrta, u ugostiteljstvu i turizmu 1500, graditeljstvu nešto više od tisuću i oko 600 u prijevozu. Armiju od oko 309.500 nezaposlenih upotpunilo je dakle i 14.000 onih iz obrtništva koji su im se pridružili prošle godine. Tada je naime bilo registrirano gotovo 101.000 obrta u kojima je radilo više od 232.000 ljudi, za razliku od danas kad ih je 93.000 sa 218.000 zaposlenih. Najveći pad evidentiran je u Zagrebu gdje je zatvoreno 1605 obrta, u Primorsko-goranskoj županiji 1054 i u Zagrebačkoj 668.

Propali kooperanti
Obrtnici su oslobođeni plaćanja doprinosa za zapošljavanje i kad ostanu bez posla mogu se prijaviti u evidencije Zavoda, ali nemaju pravo na novčane nadoknade. Boris Vukelić, predsjednik Ceha malih trgovaca Hrvatske obrtničke komore, upozorava kako bi zatvorenih trgovina bilo i više da nema komplicirane procedure stečaja u kojem valja podmiriti dobavljače i sve obveze prema državi. Zatvorili su prodavaonice oni koji nisu bili u najtežoj situaciji i mogli su se, kaže, maknuti na vrijeme. Zvonko Pecikozić, predsjednik Ceha graditelja pretpostavlja kako je i više zatvorenih obrta jer se svaki dan brojke mijenjaju, pogotovo kod kooperanata velikih tvrtki. Pecikozić je i sam od ukupno 15 radnika, lani otpustio četvero. Ovoga ljeta, predviđa, bit će upola manje investicija bez obzira na vladine mjere. Ugostitelje je donekle spasilo povlačenje zakona o nepušenju koj ise od 9. travnja ponovno primjenjuje, žali se Miroslav Folnegović, predsjednik Udruge hrvatskih restoratera.

Negativni trendovi
Prema posljednjim podacima HOK-a, do 30. rujna 2009. bilo je gotovo 35.000 blokiranih računa s iznosom većim od 4,7 milijardi kuna, od čega najveći broj duže od 360 dana. U zadnjih godinu dana HOK bilježi puno veći odljev nego priljev novih obrta i negativna razlika je 7800 obrta. Najveći “krivac” su recesija, izazvana nelikvidnost i smanjenje tržišta. Veći odljev nego priljev novih obrta trend je od 2004. godine. U HOK-u naglašavaju da bi veliki broj obrta sigurno opstao da je Vlada uvažila njihov paketa antirecesijskih mjera.

Višak

Samoborski obrtnici
U metalnom obrtu Somek iz Samobora lani je radio 51 radnik od kojih je 15 otpušteno. Somek isključivo po narudžbi radi rezervne dijelove za industriju u Hrvatskoj i Europi zbog čega itekako osjeća krizu. Klesarski obrt Stipe Lucić i dalje zapošljava pedesetak ljudi od kojih je, prema priznanju vlasnika, čak 20% tehnološki višak zbog stanja u građevinarstvu.

Autor: Biserka Ranogajec
16. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close