Vijest da je splitsko brodogradilište uspjelo zaključiti, osim posla za Jadroplov, i ugovor s jednim od vodećih svjetskih brodara za prijevoz teških i velikih tereta, nizozemskim Jumbo Shippingom, jedna je od pozitivnijih vijesti koja se u zadnje vrijeme čula iz domaće brodogradnje. Ne samo da je taj brod koji će se graditi u Splitu biti će najveći u floti Jumbo Shippinga, dužine 152 i širine 27 metara, a biti će opremljen i dvjema dizalicama svaka nosivosti preko 1100 tona, uz nosivost broda pri gazu od 8.1 metara bit će 14.000 tona, nego je riječ i o velikom iskoraku za sam Brodosplit budući da u domaćim navozima dosad nisu rađeni takvi tehnološki zahtjevni i sofisticirani proizvodi.

Narudžbe od 1,4 mlrd. dolara
Problem, čini se, neće biti niti financiranje, a izrada broda prema predugovoru trebala bi okončati 2013. Taj će brod, naime, u knjizi narudžbi splitskom škveru biti treći, pri čemu za ovu godinu iz Splita treba isploviti jedan brod za francuskog naručitelja, a dogodine onaj za Jadroplov. Tanka je knjiga narudžbi u odnosu na nekadašnje i kod ostalih velikih brodograditelja. Iznimka je donekle Uljanik, koji još ima deset ugovorenih brodova ukupne vrijednosti 683 milijuna američkih dolara, a od kojih će se do iduće godine isporučiti tri broda, četiri u 2012., te tri broda u 2013. godini. U riječkom 3. maju, pak, ugovorenih brodova ukupno je sedam, od kojih četiri trebaju biti isporučeni ove godine, a tri iduće. Kraljevica ima ugovorenu jednu isporuku za iduću godinu, a trogirski škver ostat će, nakon što se riješe tri isporuke za singapurske naručitelje, bez novih poslova.

Ukupna vrijednost svih ugovorenih poslova u velikim škverovima, uključujući i Viktor Lenac koji također nema novih narudžbi, prelazi 1,4 milijarde dolara. Sve izrazitije smanjenje narudžbi proizvođačima toga najvećeg hrvatskoj izvoznog artikla ostavlja i sve vidljiviji trag u kretanju vrijednosti izvoza. Tako je, nakon prva tri ovogodišnja mjeseca, izvoz bilježio kumulativni pad od 2,5 posto, i to stoga, kako ističu iz Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, jer je pad izvoza “ostalih prijevoznih sredstava” koje uglavnom čine brodovi smanjen za 41,7 posto, ali je u travnju uslijedio rast vrijednosti izvoza veći od 39 posto na godišnjoj razini. Time je kumulativni rast izvoza u prva četiri mjeseca bio 9 posto, ali je potom u svibnju na godišnjoj razini izvoz pao za 15,8 posto, odnosno u prvih pet mjeseci kumulativni pad iznosio je 5,4 posto.

Rasla vrijednost izvoza
Bez brodogradnje i izvoza naftnih derivata, čija je vrijednost također varirala, vrijednost ostvarenog izvoza u prvih pet mjeseci prema procjenama analitičara HGK bilježi rast od 7,4 posto, no uz kontinuiranu tendenciju usporavanja rasta. No, kakve se tek oscilacije mogu očekivati u hrvatskom izvozu nakon što se u idućim mjesecima počne provoditi u život proces restrukturiranja i privatizacije velikih državnih brodogradilišta? Kratkoročno će ti procesi, ističu analitičari, imati vidljiv učinak na kretanje vanjskotrgovinskih kretanja, ne samo zbog procesa kroz koje trenutno prolaze domaći veliki škverovi nego i zbog velikih promjena i prisutnog pada narudžbi koji su prisutni na globalnom tržištu. U takvim uvjetima sve je teže konkurirati i doći do poslova gradnje broda pod povoljnijim uvjetima koje idalje pružaju kineski brodograditelji.

“Brodovi čine oko 10 posto našeg izvoza, no već je vidljivo da se vrijednost izvoza i bez brodogradnje povećava i da se bude neki drugi sektori”, ističe Ante Babić, potpredsjednik udruženja Hrvatski izvoznici. Po njegovim procjenama, do kraja godine nastavit će se trend iz lanjske godine, u kojoj smo se po izvoznim rezultatima vratili na 2008. godine, a realnim Babić drži ostvarenje rasta izvoza od 5 posto u odnosu na 2010. godinu, te vraćanje na razinu iz 2007. godine u kojoj je ostvaren najveći izvoz u tranzicijskom i poslijeratnom razdoblju hrvatske države. Rast se pritom najviše ostvaruje zahvaljujući daljnjem iskoraku na tržištima Europske unije te zemalja u regiji, a na tim područjima Hrvatski izvoznici vide još prostora za napredak.

Izazov velike prilagodbe
“I brodogradilišta će, točnije ona koja uspiju prevladati ostanak bez subvencijskih i drugih oblika pomoći države na koju su navikle kroz sve ove godine, imati osnova za rast. No, taj sektor doista čeka velika prilagodba kroz koju su drugi industrijski sektori već ranije prolazili, a kamoli sreće da su i škverovi prekinuli dotok svih prijašnjih potpora od države, jer bi se već odavno pozicionirali u područjima u kojima su azijski brodograditelji preuzeli proizvodnju”, kaže Babić, aludirajući na Uljanik, koji je svoju nišu na vrijeme uspio izboriti. Kao što Talijani imaju prostora u tekstilnoj proizvodnji ili kao što finska Nokia i dalje živi od ideje i dizajna, tako i hrvatski brodograditelji trebaju što prije shvatiti da im mjesta na globalnoj razini nema u masovnoj proizvodnji, nego upravo u onome što je inovativan, visokosofisticiran tehnološki proizvod.

“Nama je odgađanje restrukturiranja u brodogradilištima učinilo magareću uslugu samim škverovima, jer im je to ubilo konkurentnost i omelo potrebnu orijentaciju na specijalizirane proizvode zahvaljujući kojima jedino mogu opstati”, ističe Babić. Da nas, dakle, Europa kroz pregovarački proces nije stisnula, ta tema još se vjerojatno ne bi otvorila, a situacija bi time, ne samo u izvoznom pogledu, bila još dramatičnija u uvjetima globalnih gospodarskih kretanja. Jedino što izostaje jest veća pomoć ostalim izvoznim sektorima, a kojima je generalno gledajući, uz racionalizaciju ulaznih troškova i rez parafiskalnih nameta, posebno važno daljnje jačanje uloge Hrvatske banke za obnovu i razvoj kao oslonca izvoznicima u izlasku na druga tržišta.

Prognoze

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Oprezni u HGK-u
Nešto manje optimizma u procjeni ovogodišnjih izvoznih kretanja imaju stručnjaci u Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Naravno da brodogradnja zbog visokog udjela (13 posto u prošloj godini) znatno utječe na kretanje ukupnog izvoza, ali i samo kretanje izvoza u prvih pet mjeseci (pad izvoza ostalih prijevoznih sredstava za 20 posto i rast ukupnog izvoza za 5,4 posto) pokazuje odstupanja u trendovima. Kako ne raspolažemo podacima o narudžbama brodova za ovu godinu možemo pretpostaviti nastavak dosadašnjih trendova u ovoj godini, odnosno očekujemo znatno usporavanje rasta izvoza u odnosu na prošlu godinu, čemu će znatno pridonjeti i ostvareni izvoz brodova” ističe Jasna Belošević Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK.

Brodovi izbili na prvo mjesto
Udio prerađivačke industrije u ukupnom robnom izvozu Hrvatske konstantno pada, pa je primjerice 1997. godine bio na razini od 96 posto, 2010. godine na 91 posto, a u prvom dijelu godine na 90,7 posto. Glavni izvozni aduti prerađivačke industrije 1997. godine bili su kemijski proizvodi, koji su činili 13 posto ukupnog izvoza, te proizvodnja odjeće (12 posto) i hrane i pića (10 posto), a brodovi su bili na 9 mjestu s udjelom od 4,2 posto. U međuvremenu su brodovi izbili na vodeći izvozni proizvod prerađivačke industrije s udjelom od 14,6 posto, te naftni derivati s udjelom od 10,9 posto u izvozu.