Zagrebačke pekarne Klara u prvom kvartalu bilježe rast prihoda od oko 6% – iznose ukupno 41,6 milijuna kuna, ali i preokret u vidu pozitivnog rezultata kroz tromjesečnu neto dobit od 178.000 kuna naspram gubitka u 1. kvartalu lani, od 1,04 milijuna kuna. Međutim, za razliku od ovih pokazatelja koji moguće ukazuju na stabilizaciju poslovanja, nastavlja se započeto smanjivanje broja zaposlenika. Tvrtka je lani radila s 524 ljudi, 11% manje u odnosu na prethodnu godinu.

Struktura rashoda

Tijekom prva tri mjeseca 2022. poslovala je prosječno s 459 radnika, što je 9,29% manje nego u istom razdoblju 2021. Smanjenje broja zaposlenih rezultat je smanjenja i optimizacije proizvodnje te nedostatka radnika traženih kvalifikacija, ali i utjecaja pandemije i ratnih zbivanja u Ukrajini i Rusiji, navodi se u komentaru kvantitativnih podataka Uprave u sklopu izvješća na Zagrebačkoj burzi. U strukturi rashoda udio materijalnih troškova za 1. kvartal blizu 65% te je za 6,5% veći nego 2021. Materijalni troškovi na nivou prva tri mjeseca veći su za čak 3,3 milijuna kuna u odnosu na isti period lani. Pritom je udio troškova zaposlenih u rashodima blizu 27% u 3 mjeseca 2022., dok je prošle godine bio blizu 30%. Hoće li i dalje smanjivati broj zaposlenika, nezahvalno je prognozirati, do zaključenja broja nismo primili očitovanje Uprave o tome. Očekivani razvoj u budućnosti, kako vidi Uprava, ovisi o rastu i jačanju konkurencije na domaćem tržištu koja se dodatno povećala zbog dolaska pekarskih proizvođača npr. iz Njemačke i Poljske.

To je neophodno

Klara, pak, želi ne samo zadržati postojeću, već i ojačati svoju poziciju na tržištu pekarskih proizvoda, kako iskazuju uz primjenu novih tehnologija, standarda i normi važećih na domaćem i europskom tržištu, što smatraju neophodnim za “suočavanje s ostalim proizvođačima”.

Nije poznato što po tom pitanju planiraju. Među rizicima ističe se i cjenovni, i to zbog stalnih promjena ulaznih troškova koje direktno utječu na poslovni rezultat, a uz ograničenje u korekcijama izlaznih cijena zbog niskog standarda građana te među ostalim i visokih davanja velikim kupcima.